Marelice (marelice/kajsije) jednako kao i breskve potječu iz Kine. Radi se o kratkovjekim stablima (oko 20-25 godina) o čijem uspješnom uzgoju odlučuje nekoliko čimbenika.
Sadnja i supstrat:
Marelice preferiraju suše tlo, s neutralnom reakcijom oko pH 7, lakšeg tipa. Teško tlo previše opterećuje korijen marelica. Stanište odabiremo dovoljno toplo, svijetlo i sunčano. Za ovu voćnu vrstu najprikladniji je uzgoj na nadmorskim visinama oko 350 m n. v., s prosječnom godišnjom temperaturom oko 8,5 °C. Može se uzgajati i u višim područjima (400-450 m n. v.) s prosječnom godišnjom temperaturom od 7 °C, ali je nutno odabrati odgovarajuću sortu i podlogu te po mogućnosti jugozapadnu ili zapadnu stranu gdje temperature najmanje osciliraju. U svakom slučaju izbjegavamo vjetrovita staništa i mrazne kotline. Marelice najčešće uzgajamo u dva oblika – kao četvrtdeblo s slobodno rastućou krošnjom i provodnicom (terminálom), gdje se preporučuje razmak 6x4-5 m, ili kao slobodno rastuća grmolika stabla s šupljom krošnjom (bez provodnice), gdje se preporučuje razmak 5x3-4 m.
Prije sadnje stabla potrebno je ukloniti odumrlo korijenje sadnice te je namočiti u vodu (dva sata trebala bi biti dovoljna, a duže vrijeme ne smeta). Prilikom proljetne sadnje provodimo osnovno orezivanje (vidi odlomak Orezivanje), dok kod jesenske sadnje orezivanje ostavljamo za proljeće. Većina mladih stabala u prvim godinama života treba odgovarajući potporanj (neka i tijekom cijelog života). Stoga pripremimo kolac koji zabijemo u već iskopanu rupu. Zatim okomito postavimo drvenastu biljku i nagrćemo zemlju. Kako bi zemlja dobro doprla i pod korijenje, stablo malo podignemo i lagano njime protresemo. Zatim zagrnemo do kraja, utabamo i na kraju pričvrstimo stablo za kolac. Ne zaboravimo temeljito zaliti s oko 15 litara vode. Nakon upijanja mjesto sadnje možemo još zamalčirati korom ili lišćem.

Gnojidba:
Kao i kod drugih voćnih vrsta, i kod marelica nastojimo nadopuniti osnovne tvari poput dušika, fosfora i kalija (Cererit, NPK), i to u rano proljeće i u jesen. Dušik dodajemo u većoj mjeri tek u proljeće (tijekom zime se lako isprao iz tla), nakon cvatnje i nakon opadanja plodova – tako ćemo pridonijeti boljem rastu i zdravstvenom stanju stabla. Najkvalitetniju gnojidbu ipak ponovno osigurava dobro odležani kompost ili stajski gnoj.
Zalijevanje:
Pazimo da stablo ne bude natopljeno vodom. Izraženiju pažnju zalijevanju posvećujemo u razdoblju proljetne sadnje te tijekom vrlo suhih ljeta.
Orezivanje: kako smo već naveli, marelice se kod nas najčešće uzgajaju u dva osnovna oblika. I to kao četvrtdeblo s slobodno rastućom krošnjom i provodnicom ili kao slobodno rastuće grmoliko stablo bez provodnice s tzv. šupljom / vazastom krošnjom.
Slobodno rastuća krošnja: krošnja se oblikuje na visini 0,9-1,1 m (u slučaju četvrtdebla) ili na visini 0,4-0,6 m u slučaju grmolikog stabla. Kod poludebla visinu oblikujemo na 1,3-1,5 m. Cij je oblikovati krošnju s glavnim granama na optimalnom razmaku od 0,2-0,3 m nepravilno jedne iznad drugih, tako da glavne i polukosterne grane ne izbijaju iz iste etaže.
Orezivanje u drugoj godini: u proljeće uklanjamo prije svega izboje koji konkuriraju provodnici te izboje koji rastu prema unutrašnjosti oblikovane krošnje i izboje s vrlo oštrim kutom otklona. Glavne grane skratimo za 1/2-2/3 prema istom principu kao kod orezivanja nakon sadnje. Izboje kraće od 0,25 cm nije potrebno uopće skraćivati.
Orezivanje u trećoj i četvrtoj godini: ako je moguće, provodi se prevođenje glavnih grana na izboj koji više otvara krošnju. Iz unutarnjih grana uklonimo zgusnute izboje. U četvrtoj godini nastavljamo na isti način.
Orezivanje u narednim godinama: cilj je dovoljno prozračivati krošnju i regulirati priraste. Čim dođe do pada intenziteta rasta na 0,2-0,3 m na obodnim prirastima, potrebno je provesti pomlađivačko orezivanje u dvogodišnje do trogodišnje drvo.

Šuplja / vazasta krošnja: tj. krošnja bez vršnog izboja (provodnice), s 4-5 glavnih grana. Cilj je uzgojiti dovoljno otvorenu krošnju tako da pojedine kosterne grane imaju dovoljno svjetlosti.

Orezivanje prije/nakon sadnje: odmah nakon sadnje (u proljeće, čak i ako je sadnja obavljena već u jesen) uklonimo provodnicu i to najbolje prevođenjem na najviši izboj s dovoljnim kutom otklona. Ostavljamo 4-5 glavnih izboja koji ne bi trebali izbijati s jednog mjesta debla, nasuprot jedan drugome, u parovima itd. Ove izboje skratimo za 2/3 na vanjski pup (na 3-4 pupa).
Orezivanje u drugoj do četvrtoj godini: skratimo produžujuće izboje glavnih grana za 1/3-2/3. Duljina pojedinih grana koje rastu u spirali od najviše do najniže trebala bi biti uzlazna. Uklonimo i izboje koji rastu prema unutra i križaju glavne grane.
Orezivanje u narednim godinama: orijentiramo se prije svega na prozračivanje unutarnjih dijelova krošnje, uklanjanje zgusnutih grana i sl.

Podloge:
St. Julien A - slabo rastuća podloga, plitko se ukorjenjuje, prikladna za toplija područja s dovoljno vlage, koristi se za teža vlažnija tla, sušu ne podnosi.
mirobalana (myrobalán) - prikladna za teža i suša tla. Bujna rast.
sjemenjak marelice (meruňkový semenáč) - osnovna podloga. Snažan rast. Prikladna za kvalitetna tla, ali i za pjeskovita tla. Snažan rast.
zelena ringla (ryngle zelená) - prikladna za srednje teška i teška tla, prikladna za četvrtdebla i grmolika stabla.
myro 29C - vegetativno razmnožena podloga, srednje bujna (cca 25% niža od mirobalane), prikladna i za teža tla. Prikladna za uzgoj nižih uzgojnih oblika.

Zaštita biljaka zimi:
Marelice počinju pupati vrlo rano, već u veljači, pa stoga imaju tendenciju smrzavanja. Najbolji način da se to djelomično spriječi jest izolirati deblo i tlo u okolici od zimskih sunčevih zraka tako da izoliramo donji dio debla omotan u bijeli netkani tekstil (otprilike do visine od 1 m) naslonjenom daskom, kartonskom kutijom i sl.
Bolesti i štetnici:
Prilično opasna virusna bolest jest šarka šljive. Na listovima marelica očituje se smeđenjem te žuto-zelenim pjegama. Na plodovima stvara bjelkaste crteže i prstenove, a isto i na košticama. Glavni su prenositelji lisne uši, pa je učinkovita zaštita protiv šarke upravo suzbijanje lisnih uši ili preventivna obrana protiv njih već u rano proljeće. Tijekom lipnja listovi stabla mogu početi smeđiti ili biti prekriveni žutozelenim pjegama, uvijati se i postupno otpadati. Radi se o tzv. smeđoj pjegavosti lista. Najprikladnija je zaštita prskanje nakon cvatnje i njezino naknadno ponavljanje. Mogu se upotrijebiti npr. Horizon, Syllit i sl. Fine paučine na donjim stranama listova i vrhovima ljetorasta uzrokuju grinje (crveni pauk). Za njihovo suzbijanje upotrijebit ćemo npr. Nissorun ili Vertimec. Jedan od najčešćih uzroka uginuća marelica u našim krajevima jest zaraza monilijom (monilijskom paleži / truleži plodova), gljivičnom bolešću koja uzrokuje truljenje plodova prilikom njihova zrenja, ugnuće listova na zaraženim grančicama te oštećenje cvjetova koje izgleda kao opaljeno mrazom. Nužno je ukloniti zaražene izboje i plodove te upotrijebiti kemijsku zaštitu nakon opadanja lišća.
Autor: tim Prima Flora, dio korištenih slika: Orezivanje voćaka, Grada 2011.
