Uzgoj krušaka ponovno stječe popularnost i ove se voćke iznova svrstavaju među klasiku naših vrtova. Nadamo se da ste odabrali pravu sortu čije ćete plodove iskoristiti ne samo za potrošnju u svježem stanju, već i za daljnju preradu u kuhinji ili, primjerice, u kućnoj rakijarnici. Najprikladniji uvjeti za uzgoj krušaka jesu topliji lokaliteti s nadmorskom visinom od 200-350 m n. v. te s prosječnom godišnjom temperaturom iznad 7,5 °C. Za uzgoj u višim područjima biramo samo odabrane ljetne ili jesenske sorte.
Sadnja i supstrat:
Biramo sunčana i topla staništa, zaštićena od vjetra (osobito sortama s velikim plodovima plodovi bi mogli lako otpasti), najbolje orijentirana prema jugu ili jugozapadu. Tlo bi trebalo biti srednje teško, dobro propusno – kruške ne podnose visoku razinu podzemne vode. Ona ne bi trebala prelaziti visinu od oko 1,8 m za uzgoj na sjemenjacima te 1,2 m za uzgoj na podlogama dunje. Prilikom sadnje veće količine krušaka pridržavamo se razmaka 3,5x3,5 m – 8x8 m (ovisno o odabranoj podlozi, a time i budućoj visini stabla). Za samu sadnju iskopamo rupu veličine oko 1 m x 60 cm, a u slučaju teških glinenih tla 80x80x100 cm, te uredimo zemlju prema potrebi (vidi sliku). Prije sadnje stabla potrebno je ukloniti odumrlo korijenje sadnice te je namočiti u vodu (dva sata trebala bi biti dovoljna, a duže vrijeme ne smeta). Prilikom proljetne sadnje provodimo osnovno orezivanje (vidi odlomak Orezivanje), dok kod jesenske sadnje orezivanje ostavljamo za proljeće. Većina mladih stabala u prvim godinama života treba odgovarajući potporanj (neka i tijekom cijelog života). Stoga pripremimo kolac koji zabijemo u već iskopanu rupu. Zatim okomito postavimo drvenastu biljku i nagrćemo zemlju. Kako bi zemlja dobro doprla i pod korijenje, stablo malo podignemo i lagano njime protresemo. Zatim zagrnemo do kraja, utabamo i na kraju pričvrstimo stablo za kolac. Ne zaboravimo temeljito zaliti s oko 15 litara vode. Nakon upijanja mjesto sadnje možemo još zamalčirati korom ili lišćem.

Gnojidba:
Kruška zajedno s jabukama spada među voćke koje imaju veće zahtjeve za prisutnošću dušika. Među ostala hranjiva potrebna za pravilan rast stabla, a koja je potrebno nadopunjavati, spadaju fosfor i kalij. U tradicionalna, općenito dostupna gnojiva koja nam osiguravaju dovoljno hranjiva spadaju NPK ili Cererit (u proljeće i u prvoj polovici ljeta). Najkvalitetniju gnojidbu ipak osiguravamo dodavanjem stajskog gnoja ili komposta (u jesen).
Zalijevanje:
U vrijeme ukorjenjivanja zalijevanju posvećujemo povećanu pažnju. Međutim, kruške se ukorjenjuju prilično plitko, pa moramo paziti da tlo ne bude natopljeno i da ne "stoje" u vodi.
Orezivanje:
Orezivanje nakon/prije sadnje: krošnje krušaka najprikladnije je oblikovati u piramidalni oblik, pa je stoga najprije potrebno odabrati glavnu provodnicu (terminál) i zatim osnovna 4 bočna izboja (na svakoj strani po 2). Njih skratimo na 4-6 pupova tako da posljednji pup uvijek bude usmjeren prema van iz krošnje (unutarnje grane, bliže deblu, skraćujemo uvijek najviše, čime deblo jača). Provodnicu zatim prilagodimo bočnim izbojima tako da ih prelazi za oko 10 cm. Stupaste kruške ne zahtijevaju nikakvo orezivanje (eventualno samo skratimo suvišne grančice).

Ljetno orezivanje: provodi se skraćivanje ili zakidanje ljetorasta koji trebaju potaknuti bolje stvaranje pupova. Mogu se ukloniti i suvišni ljetorasti, no ovo se orezivanje najčešće provodi tek zimi.
Zimsko orezivanje: provodi se od siječnja do travnja.
odgojno orezivanje: ovo orezivanje ima za cilj prije svega oblikovanje novonastajuće krošnje. Kruške ne rastu pregusto, pa će orezivanje tijekom godina biti jednostavnije nego kod jabuka. Kod krušaka je preporučljivo održavati glavne grane pod kutom od 70-80° u odnosu na deblo.
U 1. godini od sadnje ostavljamo glavnu provodnicu i tri do četiri ravnomjerno raspoređene bočne grane (vidi orezivanje nakon/prije sadnje).
U 2. godini uklanjamo suvišne konkurentske grane. Ujedno odaberemo najslabiju granu i skratimo je za otprilike polovinu. Što je rast slabiji, to dublje režemo. Zatim na istu razinu skraćene grane prilagodimo i ostale osnovne izboje, uvijek na pup usmjeren prema van iz krošnje. Provodnicu ponovno skratimo tako da prelazi osnovne grane za 1/4 do 1/3 duljine. Pridržavamo se kuta grana.
U 3. godini postupamo jednako kao u drugoj godini, no ne režemo tako duboko i ostavljamo i slabije obrostajne grane (one ipak moraju biti kraće od osnovnih grana).
U 4. godini postupak je opet isti, samo kod onih grana na kojima se već pojavljuju prvi cvjetovi orezivanje još više ograničimo. Samo kod bujnije rastućih stabala uklonimo suvišne slabe grane.
U 5. bi godini većina stabala već trebala rađati. Ako to nije slučaj, orezivanje ne provodimo i napravimo samo najnužnije prorjeđivanje.
održavajuće orezivanje: ovim orezivanjem održavamo stablo u odgovarajućoj kondiciji, pri čemu provodimo pomlađivanje osnovnih grana. Kod blagog pomlađivačkog reza skraćujemo grane u dvogodišnje drvo, za oko 1/4 duljine. Kod srednje dubokog reza redukujemo u 3-4-godišnje drvo na oko 1/2 duljine. Duboko pomlađivačko orezivanje provodi se samo iznimno kod vrlo slabo rastućih sorti, do 1/3 duljine. Kako smo već napisali, kruške uzgajamo u piramidalnom obliku stabla, no kod grmolikih stabala vrijedi da bi krošnja trebala biti ovalna, pa se stoga najviše oblikuje donja etaža.
pomlađivačko orezivanje: ovo orezivanje provodimo prije svega kod poludebala ili visokodebala, pri čemu skraćujemo osnovne grane ovisno o ukupnom životnom vijeku stabla. Najprije provedemo temeljito prorjeđivanje, nakon čega skratimo osnovne grane na 1-2 m duljine. Kod grmolikih stabala ovo se orezivanje u pravilu ne koristi; sasvim je dovoljan održavajući rez.
Sve rane od reza uvijek tretiramo voćarskim voskom.
NE ZABORAVLJAMO na redovito prorjeđivanje plodova, pri čemu uklanjamo još male zametke plodova na razmak od 10 cm (kod manjih plodova) ili 20 cm (kod krupnoplodnih). Plodovi ljetnih sorti namijenjeni su za izravnu potrošnju i traju maksimalno 2 tjedna. Kasne kruške beremo na vrijeme, prije nego što postanu mamac za ptice. Najranije sorte beremo što prije, još prije potpunog zrenja.
Podloge krušaka:
divljaka / sjemenjak kruške: doživi i do 100 godina, ali počinje rađati kasnije, cca u 10. godini od sadnje. Punu rodnost dostiže tek oko 20. godine. Postiže visoke prinose tijekom cijelog rasta i dobro podnosi mraz. Prilikom sadnje pridržavamo se razmaka 4x5 m. Podnosi i lošije uvjete tla.
dunja: prikladna podloga za grmolika stabla (dunja MA za vitka vretena), raste slabije. Prilikom sadnje pridržavamo se razmaka 4,5x2,5 m. Rađa rano, cca već u 4. godini od sadnje, no neki tipovi dunja imaju tendenciju smrzavanja. Životni vijek ove podloge jest cca 35 godina.
dunja MA - slabo rastuća podloga, prilično otporna na bolesti. Zahtijeva srednje kvalitetna do kvalitetnija tla. Sorte na njoj rano stupaju u rodnost, dobro i bogato rađaju. Ne podnosi viši sadržaj kalcija u tlu.
dunja S1 - slabo rastuća podloga, nije osjetljiva na rak korijena, srednje je osjetljiva na pjegavost lista. Od svih tipova dunja najotpornija je na mraz. Stvara snažniji korijenski sustav i podnosi kratkotrajne suše. Rano stupa u rodnost, dobro i bogato rađa.
kavkaska kruška: rađa kasnije od stabala na podlozi dunje (početak rodnosti oko 6. godine), ograničenje rasta je manje. Vrlo dobro otporna na mraz i bolesti.
OHF 333: vegetativno razmnožena podloga kruške iz serije Old Home × Farmingdale (OH×F), uzgojena primarno radi otpornosti na bakterijsku palež i dobre kompatibilnosti sa sortama krušaka. U praksi se ubraja u poluslabo do srednje bujne podloge: obično daje stablo veličine cca 50–70 % u odnosu na sjemenjak kruške (standard), dakle tipično stablo oko 3,5–5 m ovisno o orezivanju, staništu i sorti. Najbolje uspijeva u dubljim, hranjivim, dobro propusnim tlima s redovitom vlagom.

Visina debla (udaljenost krošnje od zemlje):
grmoliko stablo / patuljasto stablo (zákrsek): 40-60 cm
četvrtdeblo (čtvrtkmen): 70-120 cm
poludeblo (polokmen): 130-160 cm
visokodeblo (vysokokmen): iznad 180 cm
Zaštita biljaka zimi:
Ovisi o odabranoj podlozi kruške; neke su dobro otporne na mraz pa zimskoj zaštiti nije potrebno posvećivati toliko pažnje. Međutim, stablo i najsnažnije grane mogu se premazati vapnenim mlijekom (radi se o 20% mješavini gašenog vapna s vodom). Prije samog premazivanja preporučljivo je ukloniti staru i odumrlu koru debla i tek potom aplicirati. Tako tretirano stablo zaštićeno je ne samo od mrazova, već i od zimskog sunca. Druga je mogućnost nasloniti veću drvenu dasku s južne strane stabla; mlađa se stabla mogu omotati jutom, rogožinom od trske i sl.
Bolesti i štetnici:
Među najpoznatije bolesti krušaka spada kruškina hrđa. Radi se o gljivičnoj bolesti čiji su glavni nositelji kineska smreka (Jalovec čínský) i smreka sabina / smrekovica (nikako ne kalifornijski čempresi / tuje, kako se često vjeruje). Hrđa prezimljuje u granama smreke i tijekom travnja ili svibnja širi se na kruške, na kojima napada listove (stvaraju se narančaste pjege). Na kraju ljeta hrđa se seli natrag na smreke (na kruškama ne prezimljuje). Do infekcije može doći i na udaljenosti od nekoliko stotina metara. Preventivno prskanje može se obaviti neposredno prije cvatnje ili nakon cvatnje (upotrijebit ćemo Baycor 25 WP, Topaz, Dithane DG ili druga uobičajena dostupna sredstva).
Ako vaša kruška ima uvijene listove s kvržicama raznih boja (od zelene do smeđe), vjerojatno je napadnuta kruškinom grincom (vlnovník hrušňový) koja obično prezimljuje u kori ili u ljuskama pupova. Preventivno se možemo braniti na nekoliko načina – u rano proljeće provedemo prskanje sulkom ili drugim sumpornim pripravkom, u rano proljeće (pri temperaturi oko 5 °C) tretiramo stablo pripravkom protiv prezimljujućich štetnika, a zatim prije cvatnje (ili nakon napada) upotrijebimo pripravak protiv štetnika koji sišu biljne sokove, kao što je npr. Nissorun.
Druga česta bolest jest monilijska trulež plodova koja se očituje stvaranjem žuto obojenih, udubljenih mjesta na plodovima. Bolest se vrlo brzo širi (ovisi o temperaturi i vlažnosti zraka), a pojavu nastojimo ograničiti prorjeđivanjem plodova ili prskanjem fungicidnim pripravkom Rovral.
Opadanje listova ili plodova, tamnosive do crne pjege na ljetorastima ili plodovima označavaju napad krastavosti kruške. Preventivno se možemo braniti uporabom pripravaka Polyram WG, Mythos 30 SC, Baycor 25 WP i drugih, već u vrijeme prvog pupanja.
Autor: tim Prima Flora
