Upute za uzgoj trešanja i višanja

Trešnje je u svojoj ponudi cijenio još kralj Luj XIV., i to nije bilo bez razloga. Ovo sitno voće sadrži veliku količinu vitamina i mineralnih tvari, kao što su kalij, cink i dr. Ako žudite za uistinu velikim stablom, trešnja će i u tom slučaju za Vas biti pravi izbor – dovoljno je samo odabrati odgovarajuću podlogu. Trešnje cvjetaju tijekom svibnja bijelim ili ružičastim cvjetovima, a nakon cvatnje počinju stvarati plodove – mlade koštunjače zelene boje u nezrelom stanju. Prema vremenu dozrijevanja određujemo tzv. "tjedne trešanja" (vidi tekst u nastavku). Ne zaboravljamo ni na to da su trešnje u većini slučajeva stranooplodne, pa stoga moramo odabrati i pravog oprašivača. Višnje, s druge strane, ne trebaju nikakve oprašivače.


 

Sadnja i supstrat: 

Odgovaraju im nadmorske visine od 250 do 400 m n. v., s prosječnom godišnjom temperaturom oko 8 °C i ukupnom količinom oborina od cca 550 mm. Kod većih količina oborina dolazi do češćeg pucanja plodova. Dobro rastu u sušim tlima, pa stoga biramo povišena staništa s dobro propusnim, pretežito ilovastim tlom. Stanište bi trebalo biti sunčano, toplo, zaštićeno od vjetra i mrazova, s dobrom cirkulacijom zraka. U suša tla sadimo rane sorte, dok u vlažnija sadimo kasnije sorte. Trešnje se ukorjenjuju vrlo plitko, na oko 1,5 m. pH tla optimalan je u rasponu 6,5-8, umjereno vapnenast. Prije same sadnje uklonimo odumrlo korijenje sadnice te je namočimo u vodu (dva sata trebala bi biti dovoljna, a duže vrijeme ne smeta); kod jesenske sadnje orezivanje ostavljamo za proljeće. Većina mladih stabala u prvim godinama svog života treba odgovarajući potporanj (neka i tijekom cijelog života). Stoga pripremimo kolac koji zabijemo u već iskopanu rupu. Zatim okomito postavimo drvenastu biljku i nagrćemo zemlju. Kako bi zemlja dobro doprla i pod korijenje, stablo malo podignemo i lagano njime protresemo. Zatim zagrnemo do kraja, utabamo i na kraju pričvrstimo stablo za kolac (nikada ne zatežemo čvrsto). Ne zaboravimo temeljito zaliti s oko 15 litara vode (do dubine od cca 30 cm). Nakon upijanja mjesto sadnje možemo još zamalčirati korom ili lišćem. 

prosto

Gnojidba:

Kao i kod drugih voćnih vrsta, i kod trešanja nastojimo nadopuniti osnovne tvari poput dušika, fosfora, kalija i kalcija, i to u rano proljeće i u jesen. Kod višanja kalcij ne dodajemo. Dušik dodajemo tek u proljeće (tijekom zime bi se lako isprao iz tla), nakon cvatnje i nakon opadanja plodova – tako ćemo pridonijeti boljem rastu i zdravstvenom stanju stabala. Najkvalitetniju gnojidbu ipak ponovno osigurava dobro odležani kompost ili stajski gnoj. 

 

Zalijevanje:

Zalijevanju posvećujemo pažnju ubrzo nakon sadnje, osobito pri sadnji u proljetnim mjesecima. Pazimo da tlo bude vlažno, ali ne prenatopljeno. 

 

Orezivanje:

Orezivanje nakon/prije sadnje: u osnovi je jednako kao i kod jabuka i krušaka. Odaberemo glavnu provodnicu (terminál) i osnovne 2 bočne grane (po jednu sa svake strane). Trebale bi biti raspoređene što je mogućno pravilnije oko debla. Trešnje bujno rastu, pa bi između budućih grana trebao biti dovoljno veliki razmak. Odabrane grane skratimo na 4-6 pupova tako da budu usmjerene prema van iz krošnje te prilagodimo provodnicu skraćivanjem na odgovarajuću visinu (cca 10 cm iznad skraćenih grana).

 

26

 

Trešnje:

odgojno orezivanje: u naredne dvije do tri godine skraćujemo samo buduće glavne grane i provodnicu. Što je rast slabiji, to dublje režemo. U narednim godinama tako duboki rez više ne provodimo; samo skratimo glavne grane na izboj koji raste prema van te uklonimo konkurentske grane, kao i gornje izboje koji sprečavaju pristup dovoljne količine svjetlosti u krošnju. Ostale izboje duž glavnih grana i debla možete vodoravno podvezati – tako ćete zaustaviti veliki prirast i postići raniji urod. Orezivanje provodimo najčešće u srpnju ili kolovozu, odmah nakon berbe, kao i naknadno, održavajuće orezivanje.

 

održavajuće orezivanje: ovim orezivanjem održavamo stablo u odgovarajućoj kondiciji i tako postižemo dovoljnu prozračnost krošnje. Uklanjamo stare, promrzle i smetajuće izboje. Osnovne grane ostavljamo. 

 

Višnje:

odgojno orezivanje: višnje razvijaju obrost prilično brzo, i to već u prvoj godini u rasadniku. Ti se bočni izboji mogu iskoristiti za naknadno oblikovanje nakon sadnje. Skraćujemo ih već iza drugog do četvrtog pupa. Kod uspravnih sorti završni bi pup trebao biti usmjeren prema van iz krošnje, a kod povijenih prema unutrašnjosti krošnje. U naredne dvije do tri godine bočne izboje skraćujemo već blago, približno u jednu ravninu. Višnje rađaju već na dugim jednogodišnjim izbojima. 

 

održavajuće orezivanje: kod trešanja se održavajuće orezivanje može provoditi jednom u dvije do tri godine, dok je kod višanja to potrebno češće jer stvaraju veći broj slabijih polukosternih grana i izboja koji nepotrebno zgušnjavaju krošnju. 

 

pomlađivačko orezivanje: kod trešanja pomlađivačko orezivanje ne provodimo, dok se kod višanja svake 4-5 godine mogu skratiti snažnije grane na odgovarajući bočni izboj. 

Sve rane od reza ne zaboravimo tretirati voćarskim voskom.

 

Podloge trešanja i višanja:

Colt - slabo rastuća podloga, otporna na mraz. U bogatu rodnost stupa rano.

Rašeljka (Mahalebka) - prikladna za uzgoj u sušim tlima, sorte cijepljene na njoj rastu slabije i rano rađaju.

Gisela 5 -  ističe se vrlo visokom otpornošću na mraz i tolerantna je na virusne bolesti. Stabla na ovoj podlozi rađaju već u 2. godini i rastu slabije za 40-60%, ovisno o konkretnoj sorti.

Gisela 6 - raste za 50% slabije.

Divlja trešnja (Ptáčnice) - raste bujno, prikladna je za trešnje uzgajane u klasičnim višim uzgojnim oblicima. Zahtjevi prema okolišu podudaraju se s općenito navedenima za uzgoj trešanja.

VSL2 - raste jednako intenzivno kao i podloga Gisela 6, uspijeva u teškim i vlažnim tlima, podnosi višu razinu podzemne vode. Ne zahtijeva potporanj. 

 

 

 

Za pravilan odabir sorte važno je znati otprilike kada trešnje dozrijevaju. U tom smislu govorimo o tzv. "tjednima trešanja". Podaci su samo orijentacijski, uvijek ovise o vremenu, temperaturi i nadmorskoj visini.

 

Tjedni trešanja:

1. tjedan trešanja (24. 5. – 6. 6.)

 

5. tjedan trešanja (14. 7. – 4. 8.)

 

Rivan

 

Kordia

Dönnisenova (Dönnissens Gelbe)

Rychlice

 

Těchlovan

Christiana

Rita

 

Justyna

Sandra

 

 

Sunburst

Carmen

 

 

Napoleonova

 

 

 

 

 

2. tjedan trešanja (8. 6. – 18. 6.)

 

6. tjedan trešanja (26. 7. – 8. 8.)

 

Sweet Early

 

Van

Stella

Burlat

 

Starking Hardy Giant

Schneiderova (Schneiderova kasna)

Kaštánka

 

Sam

Halka

Vera

 

Rainier

Simone

Helga

 

Sylvia

Merchant

Kanarkowa

 

Skeena

Tamara

 

 

 

 

3. tjedan trešanja (20. 6. – 30. 6.)

 

7. tjedan trešanja (10. 8. – 20. 8.)

 

Karešova

 

Bütnerova (Büttners Rote Knorpelkirsche)

Hedelfingerská (Hedelfingenska)

Kasandra

 

Summit

Karina

Sylvana

 

Lapins

 

Kanarkowa

 

 

 

 

 

 

4. tjedan trešanja (2. 7. – 12. 7.)

 

8. tjedan trešanja (15. 8. – 25. 8.)

 

Grace Star

 

Staccato

Horka

Vanda

 

Regina

 

Vega

 

Karina

 

Early Korvik

 

Sweetheart

 

 

 

Zaštita biljaka zimi:

Najčešće se debla i najsnažnije grane premazuju tzv. vapnenim mlijekom; radi se o 20% mješavini gašenog vapna s vodom. Prije samog premazivanja preporučljivo je ukloniti staru i odumrlu koru debla i tek potom aplicirati. Tako tretirano stablo zaštićeno je ne samo od mrazova, već i od zimskog sunca. Drugo, vrlo učinkovito i jednostavno rješenje jest naslanjanje veće drvene daske s južne strane stabla. Mlađa se stabla pred mrazom mogu zaštititi omotavanjem debla jutom, rogožinom od trske i sl.

 

Bolesti i štetnici:

S nekoliko bolesti i štetnika možemo se susresti kod trešanja ili višanja. Među najpoznatije spada napad trešnjine muhe (trešnjine muhe zujalice), kada meso plodova počne smeđiti, plodovi postanu mekani i crvljivi. Odgovarajuće je tretiranje insekticidima Calypso, Reldan ili Decis. Počnemo li nalaziti izgrizene, a osobito izglodane listove koji smeđe i suše se, vjerojatno ćemo stablo morati tretirati protiv trešnjine osice grmuše / trešnjine lisne osice; pomoći će nam npr. Decis. Prstenaste kolonije konidiofora na plodovima označavaju zarazu monilijskom truleži. Prskanje provodimo 14-28 dana prije berbe, pomoću Horizon, Rovral i dr. Isti će nam pripravci pomoći i protiv monilijske paleži, kada smeđe i suše se cvjetovi, listovi i grančice. A već tradicionalni štetnik zna biti trešnjina lisna uš koja uzrokuje uvijanje listova na vrhovima i tipičnu "ljepljivu" prekrivenost crnim ušima. Pomoćnik će biti uobičajeno prskanje protiv štetnika koji sišu biljne sokove na voćkama.

 

Autor: tim Prima Flora