Voćke podrijetlom iz južne Europe, koje uobičajeno doživljavaju oko 25 godina, ali i više. Među šljive ubrajamo prave šljive, polušljive, ringle (renklode), cijepe i mirabele. Odlikuju se u pravilu bujnim rastom i brzim razvojem. Prema plodovima moguće je razlikovati polušljive i prave šljive. Polušljive su križanci pravih šljiva i ringla/okruglih šljiva. Cvjetaju bijelo i imaju dlakave ljetoraste. Prave šljive cvjetaju također bijelo, ali su im ljetorasti goli. Plodovi dozrijevaju u lipnju i srpnju, a beremo ih od kolovoza do rujna (ovisno o sorti).
Sadnja i supstrat:
Šljivama najbolje odgovaraju nadmorske visine od oko 300-500 m n. v., s prosječnom godišnjom temperaturom oko 8 °C, u ne previše hranjivim i srednje teškim, dobro propusnim, vlažnim tlima. pH tla trebao bi biti viši od 5. Stanište bi trebalo biti toplo, dovoljno zaštićeno od sjevernih vjetrova; biramo pretežito zapadnu do jugozapadnu stranu. Najmanji razmak sadnje trebao bi biti veličine 5-6x3-4 m.
Prije sadnje stabla potrebno je ukloniti odumrlo korijenje sadnice te je namočiti u vodu (dva sata trebala bi biti dovoljna, a duže vrijeme ne smeta). Prilikom proljetne sadnje provodimo osnovno orezivanje (vidi odlomak Orezivanje), dok kod jesenske sadnje orezivanje ostavljamo za proljeće. Većina mladih stabala u prvim godinama života treba odgovarajući potporanj (neka i tijekom cijelog života). Stoga pripremimo kolac koji zabijemo u već iskopanu rupu. Zatim okomito postavimo drvenastu biljku i nagrćemo zemlju. Kako bi zemlja dobro doprla i pod korijenje, stablo malo podignemo i lagano njime protresemo. Zatim zagrnemo do kraja, utabamo i na kraju pričvrstimo stablo za kolac. Ne zaboravimo temeljito zaliti s oko 15 litara vode. Nakon upijanja mjesto sadnje možemo još zamalčirati korom ili lišćem.

Gnojidba:
U proljeće je preporučljivo provesti prskanje stimulatorom Bio-Algeen S-90 ili prihraniti tekućim gnojivom koje potiče rast korijenskog sustava.
Zalijevanje:
Zalijevanju posvećujemo povećanu pažnju nakon sadnje i tijekom zametanja plodova.
Orezivanje:
Orezivanje prije/nakon sadnje: u proljetnim mjesecima odaberemo tri do četiri osnovne grane, plus vršni izboj (provodnicu/terminál). Skratimo ih tako da bočne grane budu u podređenom položaju u odnosu na glavni izboj. U narednim godinama skraćujemo samo ako su se stvorili dugački prirasti (iznad 0,6 m). Cij je uzgojiti tri do četiri grane u prvoj etaži i dvije grane u redu s razmakom od 1-1,2 m u drugoj etaži.
Održavajuće orezivanje: cilj je smanjiti prekomjerno zametanje plodova i tako spriječiti slabljenje rasta. Cvjetni pupovi stvaraju se pretežito na jednogodišnjim izbojima izraslima na dvogodišnjim i trogodišnjim granama. Ako su prirasti tijekom vegetacije barem 40 cm, ograničavamo se samo na prozračivanje krošnje i ozdravljenje stabla. Orezivanje provodimo u proljeće (prije cvatnje, nakon cvatnje, eventualno nakon berbe kod ranijih sorti). Uklanjamo izboje i grane smještene pod oštrim kutom otklona od provodnice, rašljasta razgranjenja te sve grane koje zgušnjavaju i križaju krošnju.
Podloge:
St. Julien A - slabo rastuća podloga, plitko se ukorjenjuje, prikladna za toplija područja s dovoljno vlage, koristi se za teža vlažnija tla, sušu ne podnosi.
Wagenheimova - slabo rastuća podloga, zahtijeva dobra tla i dovoljno vode, plitko se ukorjenjuje. Visoko je otporna na mraz, zahtijeva potporanj. Urod na ovoj podlozi dolazi rano.
Weiwa - in vitro razmnoženi vegetativni klon podloge Wagenheimova. Naraste do visine 50% mirobalane. Nije prikladna za suha, pjeskovita tla. U rodnost stupa rano, rodnost je visoka.
Zelena ringla (Zelená renklóda) - prikladna za teža i vlažnija tla, rast sorti na ovoj podlozi jest srednje snažan do snažan, plitko se ukorjenjuje (u usporedbi s mirobalanom).
Mirobalana (Myrobalán) - najčešće korištena podloga, ima veliku varijabilnost, vrlo je prilagodljiva uvjetima tla. Prikladna za lakša suša tla, ali i za teža, nenatopljena. Početak rodnosti jest različit (ovisno o sortama).

Zaštita biljaka zimi:
Šljive podnose kratkotrajne mrazove oko -20 °C, no ipak ih je bolje za hladnije vrijeme pripremiti omotavanjem debla trskom, jutom ili premazivanjem debla i glavnih grana vapnenim mlijekom (20% otopina gašenog vapna i vode).
Bolesti i štetnici:
Najčešće se susrećemo s ovim bolestima i štetnicima: Pogačavost / rogatost šljive (rogozost) - uzrokuje da su plodovi duguljasti, spljošteni, prekriveni bijelom prevlakom. Unutra su šuplji i bez koštice. Preporučljivo je provesti preventivne mjere u vrijeme prije pupanja, prije cvatnje i nakon cvatnje, npr. fungicidom Kuprikol. Ako se na listovima počnu pojavljivati svijetle žutozelene pjege, prstenovi i drugi crteži bez oštrih rubova, koji se krajem ljeta obojaju sve do smeđeljubičaste, vjerojatno se radi o šarki šljive. Nažalost, učinkovita zaštita protiv šarke ne postoji. Smeđenje ljuske i mesa s kružnim bijelim "jastučićima" opet signalizira monilijsku trulež plodova. Jedan od najčešćih štetnika koji uzrokuju crvljivost jest šljivin savijač . Mogu se upotrijebiti pripravci Calypso 480 SC, Integro i sl.
Autor: tim Prima Flora
