Podloga

Podloga je biljka ili njezin dio koji se koristi za okuliranje ili cijepljenje druge biljke. Svrha okuliranja je osigurati preživljavanje ili poboljšati svojstva cijepljene biljke. Zajednički rast tkiva podloge i cijepljene biljke ovisi o njihovoj međusobnoj kompatibilnosti. Novonastala srasla biljka, himera, djelomično će imati svojstva izvorne biljke, ali pretežno svojstva novocijepljene biljke. Svojstva podloge značajno utječu na svojstva buduće biljke nastale spajanjem dviju biljaka. Za vrste koje se cijepe stoga je obično razvijeno više podloga s različitim svojstvima. Podloga i cijepljena biljka, unatoč međusobnom utjecaju, ne utječu jedna na drugu genetski i ostaju zasebne jedinke.

Upotreba podloga najčešće je povezana s voćnim biljkama, osobito drvećem, te je zasad jedini način za razmnožavanje velikog broja mnogih biljnih vrsta koje se teško razmnožavaju sjemenom (jer su sterilne) ili su posebno osjetljive na bolesti kada se uzgajaju na vlastitom korijenu. Iako se cijepljenje prakticira već stotinama godina i bilo je poznato još starim Rimljanima, većina podloga koje se danas koriste razvijena je tijekom 20. stoljeća.

Različite podloge koriste se i za istu vrstu plemenite sorte jer joj daju različita svojstva, poput bujnosti, veličine plodova i vremena početka rodnosti. Podloge se odabiru prema određenim svojstvima, primjerice otpornosti na sušu, štetnike i bolesti. Vinova loza za komercijalni uzgoj najčešće se cijepi na podloge otporne na štetnika filokseru, dok loza namijenjena prodaji za vrtove obično nije cijepljena na takve podloge.

Važna je kompatibilnost podloge i cijepljene biljke. Kao i kod samog cijepljenja, bitno je da podloga može prihvatiti tkivo nove sorte. To se svojstvo naziva podudarnost odnosno kompatibilnost (tzv. afinitet). Lako se mogu cijepiti biljke koje se razlikuju unutar iste vrste, kada se sorte cijepe na izvornu vrstu, ili, s različitim rezultatima, različite vrste unutar istog roda (marelica na šljivu), dok se biljke različitih rodova cijepe vrlo rijetko. Mnoge sorte krušaka uzgajaju se na dunji kao podlozi.

Podlogom se obično označava dio biljke koji čini korijenov sustav ili korijenov sustav i dodatni nadzemni dio – deblo, kada se cijepljenje obavlja u krošnji. U tom slučaju krošnju tvori plemenita sorta. Međutim, primjerice kod sorte jabuke Ontario provodi se tzv. međucijepljenje, pri kojem podloga čini korijenov sustav, druga sorta deblo, a sorta jabuke Ontario krošnju.