Višnja 'Sabina' Prunus cerasus 'Sabina'

Detaljan opis proizvoda

Višnja 'Sabina' - vrlo rana višnja iz skupine kiselih višanja. Uzgojena je u voćarskom institutu u Skierniewicama. Nastala je križanjem 'Łutówka' × 'Schirpotreb' i u praksi se cijeni zbog ranog dozrijevanja, zdravog rasta i dobre kvalitete plodova. Pripada kiselim višnjama, odnosno višnjama izrazito svježeg kiselkastog okusa. Rast je slabiji do srednje bujan, ovisno o podlozi, krošnja je obično kompaktna, kuglastija i lako se održava rezom nakon berbe. Konačna veličina stabla ovisi o podlozi, tlu i uzgojnom obliku. Bijeli cvjetovi otvaraju se u travnju i svibnju i medonosni su. Plodovi dozrijevaju vrlo rano, u našim uvjetima obično u lipnju, a na hladnijim položajima krajem lipnja i početkom srpnja. Srednje su veliki, okrugli do blago spljošteni, jarkocrveni, sočni i ne pucaju pri uobičajenim ljetnim kišama. Meso ploda je crveno, okus ugodno kiselkast, svjež i dobro upotrebljiv u kuhinji. Sorta je samooplodna pa može rađati i bez druge višnje u blizini. Plodovi su prikladni za jelo u svježem stanju, za biskvitne kolače, pite, kompote, džemove, sirupe, sokove, likere i zamrzavanje. Sadrže vodu, organske kiseline, prirodne šećere, vlakna, kalij, antocijane i vitamin C.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom i toplijem položaju, a u zaštićenijoj mikroklimi poboljšava se dozrijevanje drva i redovitost uroda. Najbolje se pokazuje pjeskovito-ilovasto do ilovasto tlo, dobro propusno, s dovoljno vlage tijekom vegetacije, pH približno 6,5–8. Sadnja se najčešće provodi od ožujka do studenog, ovisno o vrsti sadnice, a nakon sadnje preporučuju se zalijevanje i malčiranje. U vrijeme zametanja i rasta plodova korisno je redovito zalijevanje bez prevlaživanja kako stablo ne bi trpjelo stres. Gnojidba se obično provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim gnojivom za voćke, a prekomjerna gnojidba dušikom povećava bujnost. Rez višanja provodi se ponajprije nakon berbe kako bi se smanjilo curenje smole i potaknuo rast mladih izboja. U zrelosti se računa s razmakom sadnje od približno 3–4 m između stabala, a kod bujnijih podloga 4–5 m. Odrasla stabla obično podnose mraz od oko −25 do −28 °C, no cvjetovi u proljetnim mrazevima mogu stradati već pri oko −2 °C pa se preporučuje izbjegavati mrazišta. Od bolesti se mogu pojaviti monilijska palež cvjetova i pjegavosti lista, a korisni su prozračna krošnja i uklanjanje otpalog lišća. Od štetnika se lokalno mogu pojaviti trešnjina muha i ptice, a kod kasnije berbe pomaže pravovremeno branje.

Više na: Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Kristýna | Revizija: 23.06. 2026