Višnja 'Pandy' Prunus cerasus 'Pandy'

Detaljan opis proizvoda

Višnja 'Pandy' - ubraja se u tradicionalne višnje izrazito crvenog ploda i dobre uporabe u domaćoj kuhinji. U vrtovima kontinentalne Hrvatske cijeni se zbog samooplodnosti, nezahtjevnog uzgoja i berbe u srpnju. Rast je srednje bujan, krošnja je obično dobro razgranata i uz redovitu rezidbu nakon berbe ostaje prozračna. Konačna veličina stabla ovisi o podlozi, tlu i uzgojnom obliku. Bijeli cvjetovi pojavljuju se u travnju do početka svibnja i pčelama pružaju pelud i nektar. Plodovi dozrijevaju od sredine srpnja. Krupni su, izrazito crveni, okrugli do blago spljošteni, s crvenim sočnim mesom ploda i sokom koji jače boji. Okus je kiselkast, osvježavajući i punog voćnog karaktera, pa su prikladni ne samo za jelo iz ruke nego prije svega za preradu. U kuhinji daju izraženu boju voćnim biskvitnim kolačima, kompotima, džemovima, sirupima, sokovima, voćnim umacima, nadjevima od višanja i smrznutim mješavinama. Plodovi sadrže vodu, organske kiseline, prirodne šećere, vlakna, kalij, antocijane i vitamin C.

Uzgoj: Preferira sunčan i topliji položaj, a u zaštićenijoj mikroklimi poboljšavaju se dozrijevanje drva i redovitost uroda. Najbolje se pokazuje ilovasto-pjeskovito do ilovasto, dobro propusno tlo s dovoljno vlage tijekom rasta, pH približno 6,5–8. Sadnja se najčešće provodi od ožujka do studenog, ovisno o vrsti sadnice, a nakon sadnje preporučuju se zalijevanje i malčiranje. U vrijeme zametanja i rasta plodova korisno je redovito zalijevanje bez prevlaživanja, kako stablo ne bi trpjelo stres. Gnojidba se obično provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim gnojivom za voćke, a pretjerana gnojidba dušikom povećava bujnost. Rez se kod višanja provodi uglavnom nakon berbe, kako bi se smanjilo curenje smole i potaknuo rast mladih izboja. U zrelosti se računa s razmakom sadnje od približno 3–4 m između stabala, kod bujnijih podloga 4–5 m. Odrasla stabla obično podnose mrazeve oko −25 do −28 °C, no cvjetove proljetni mrazevi mogu oštetiti već oko −2 °C, pa je preporučljivo izbjegavati mrazišta. Od bolesti se mogu pojaviti monilijska palež cvjetova i pjegavosti lista, a korisni su prozračno vođenje krošnje i uklanjanje otpalog lišća. Od štetnika se lokalno mogu javiti trešnjina muha i ptice, a kod kasnije berbe pomaže pravovremeno branje.

Više na: Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Kristýna | Revizija: 23.06. 2026