Višnja 'Nefris' Prunus cerasus 'Nefris'

Detaljan opis proizvoda

Višnja 'Nefris' - poljska sorta iz skupine tamnoplodnih višanja izraženog kiselkastog okusa i zasićenog soka. Potječe iz poljskog voćarskog sortimenta, a u praksi se uzgaja zbog pouzdane rodnosti, redovitog uroda i izvrsne primjene u kuhinji. Rast je srednje bujan, krošnja je gušća do blago raširena i dobro se obnavlja rezom nakon berbe. Konačna veličina stabla ovisi o korištenoj podlozi, uvjetima tla i oblikovanju. Bijeli cvjetovi otvaraju se u travnju do početka svibnja i pružaju pelud i nektar pčelama. Plodovi dozrijevaju u srpnju, najčešće u drugoj polovici mjeseca. Srednje su krupni do krupni, okrugli, sjajno tamnocrveni, s crvenim sočnim mesom ploda i sokom koji blago do izrazito boji. Okus je kiselkast, aromatičan i voćno pun, izvrstan za kuhinjsku preradu. Sorta je samooplodna. U vrtu stoga može rađati i samostalno, no blizina sorti 'Pándy 103', 'Morela pozdní', 'Kelleris', 'Fanal' ili 'Groniasta z Ujfehertoi' može povećati zametanje plodova i ujednačenost berbe. Plodovi su prikladni za džemove, sirupe, sokove, kompote, biskvitne kolače s voćem, voćne umake, nadjeve od višanja i za zamrzavanje. Sadrže vodu, organske kiseline, prirodne šećere, vlakna, kalij, antocijane i vitamin C.

Uzgoj:  Najbolje uspijeva na sunčanom i toplijem položaju, a u zaštićenijoj mikroklimi poboljšavaju se dozrijevanje drva i redovitost uroda. Kao najprikladnije pokazuje se pjeskovito-ilovasto do ilovasto tlo, dobro propusno, s dovoljno vlage tijekom rasta, pH otprilike 6,5–8. Sadnja sadnica provodi se najčešće od ožujka do studenoga, ovisno o tipu sadnice, a nakon sadnje preporučuju se zalijevanje i malčiranje. Tijekom zametanja i rasta plodova korisno je redovito zalijevanje bez prevlaživanja kako stablo ne bi trpjelo stres. Gnojidba se obično provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim gnojivom za voćke, a pregnojenost dušikom povećava bujnost. Rez se kod višanja provodi uglavnom nakon berbe kako bi se smanjilo curenje smole i potaknuo rast mladih izboja. U zrelosti se računa s razmakom sadnje od otprilike 3–4 m između stabala, a kod bujnijih podloga 4–5 m. Zrela stabla obično podnose mrazeve od oko −25 do −28 °C, no cvjetovi u proljetnim mrazevima mogu stradati već na oko −2 °C, pa je preporučljivo izbjegavati mrazišta. Od bolesti se mogu pojaviti monilija cvjetova i pjegavosti lista, a korisni su prozračno oblikovanje krošnje i uklanjanje otpalog lišća. Od štetnika lokalno se mogu pojaviti trešnjina muha i ptice, a kod kasnije berbe pomaže pravodobno branje.

Više na:  Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Kristýna | Revizija: 23.06. 2026