Višnja 'Ludwika' Prunus cerasus 'Ludwika'

Detaljan opis proizvoda

Višnja 'Ludwika' - omiljena sorta višnje sa svijetlocrvenim plodovima i blažim slatkasto-kiselim okusom. Ubraja se među voćne sorte prikladne za vrtove u kojima je višenamjenska berba važnija od izgleda stolnog voća. Rast je srednje bujan, krošnja je obično dobro razgranata i lako se održava prorjeđivanjem. Konačna veličina stabla ovisi o podlozi, tlu i odabranom uzgojnom obliku. U travnju do početka svibnja razvija bijele cvjetove u gronjama koji pčelama pružaju pelud i nektar. Plodovi su mali do srednje veliki, okrugli, svijetlocrveni, s nježnim, sočnim i aromatičnim mesom. Okus je sladak s ugodnom kiselinom, manje oštar nego kod izrazito kiselih višanja za sok. Berba se odvija ljeti, ovisno o položaju obično u srpnju. Plodovi su prikladni za jelo izravno sa stabla, za biskvitne kolače, pite, kompote, marmelade, sirupe i sokove od višanja. Sadrže vodu, prirodne šećere, vlakna, kalij, antocijane i vitamin C. Višnje su općenito vrlo dobra voćna stabla za manje nasade jer dobro podnose rez i rađaju i u uobičajenim vrtnim uvjetima.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom i toplijem položaju, a u zaštićenijoj mikroklimi poboljšavaju se dozrijevanje drva i redovitost uroda. Najbolje se pokazuje pjeskovito-ilovasto do ilovasto tlo, dobro propusno, s dovoljno vlage tijekom rasta, pH otprilike 6,5–8. Sadnja se najčešće provodi od ožujka do studenog, ovisno o vrsti sadnice, a nakon sadnje preporučuju se zalijevanje i malčiranje. U vrijeme zametanja i rasta plodova korisno je redovito zalijevanje bez prevlaživanja kako stablo ne bi trpjelo stres. Gnojidba se obično provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim gnojivom za voćke, a prekomjerna gnojidba dušikom povećava bujnost. Rez se kod višanja provodi ponajprije nakon berbe kako bi se smanjilo curenje smole i potaknuo rast mladih izboja. U zrelosti se računa s razmakom sadnje od otprilike 3–4 m između stabala, kod bujnijih podloga 4–5 m. Odrasla stabla obično podnose mrazeve od oko −25 do −28 °C, no cvjetovi u proljetnim mrazevima mogu stradati već pri oko −2 °C, pa se preporučuje izbjegavati mrazišta. Od bolesti se mogu pojaviti monilija (palež cvjetova) i pjegavosti lista, a korisni su prozračno oblikovana krošnja i uklanjanje otpalog lišća. Od štetnika lokalno mogu biti prisutne trešnjina muha i ptice, a kod kasnije berbe pomaže pravovremeno branje.

Više na: Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Kristýna | Revizija: 23.06. 2026