Višnja 'Lucyna' Prunus cerasus 'Lucyna'

Detaljan opis proizvoda

Višnja 'Lucyna' - privlačno listopadno voćno stablo srednje brzog rasta. Prirodno oblikuje stožastu, kasnije kuglastu krošnju čvrstih grana koje nisu sklone ogoljavanju. Listovi su jajoliki, čvrsti, tamnozeleni, fino napiljena ruba i sjajne površine. Cvjeta u svibnju ljupkim, čisto bijelim cvjetovima na dugim peteljkama. Potpuno je samooplodna, što jamči bogat urod i kada je u vrtu posađeno samo jedno stablo. Plodovi su krupni, mase od 5 g do 6 g, kuglasta, blago spljoštena oblika. Čvrsta i sjajna kožica u punoj zrelosti poprima privlačnu tamnocrvenu do mahagonijsku boju. Tamnocrveno meso ploda srednje je čvrsto, vrlo sočno i vrlo se dobro odvaja od koštice. Sok ima izraženu moć bojenja. Okus je ugodan, skladno slatkokiseo, vrlo osvježavajući i bez trpkosti kakvu imaju neke starije sorte. Plodovi dozrijevaju u drugoj polovici srpnja i ne pate od preranog otpadanja. Urod je idealan za jelo u svježem stanju, pečenje deserta te za pripremu džemova, kompota i vrhunskih sokova. Stablo se odlikuje izvrsnom otpornošću na mraz u drvu i cvjetnim pupovima do -28 °C. U vrtovima se ističe kao dominantan soliter u uporabnom dijelu vrta ili kao dio obiteljskih voćnjaka i voćnih špalira.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom i toplijem položaju, a u zaštićenijoj mikroklimi poboljšava se dozrijevanje drva i redovitost uroda. Najbolje odgovara ilovasto-pjeskovito do ilovasto tlo, dobro propusno, s dovoljno vlage tijekom rasta, pH približno 6,5–8. Sadnja se najčešće provodi od ožujka do studenoga, ovisno o vrsti sadnice, a nakon sadnje preporučuju se zalijevanje i malčiranje. U vrijeme zametanja i rasta plodova korisno je redovito zalijevanje bez prevlaživanja, kako stablo ne bi trpjelo stres. Gnojidba se obično provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim gnojivom za voćke, a prekomjerna gnojidba dušikom povećava bujnost. Rez višanja provodi se ponajprije nakon berbe kako bi se ograničilo curenje smole i potaknuo rast mladih izboja. U zrelosti se računa s razmakom sadnje od približno 3–4 m između stabala, a kod bujnijih podloga 4–5 m. Odrasla stabla obično podnose mrazeve od oko −25 do −28 °C, no cvjetovi u proljetnim mrazevima mogu stradati već na oko −2 °C, pa se preporučuje izbjegavati mrazišta. Od bolesti se mogu pojaviti monilija cvjetova i pjegavosti lista, a korisni su prozračno oblikovanje krošnje i uklanjanje otpalog lišća. Od štetnika se lokalno mogu javiti trešnjina muha i ptice, a kod kasnije berbe pomaže pravodobno branje.

Više na: Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Lucie | Revizija: 2.7. 2026