Višnja 'Galena' Prunus cerasus 'Galena'

Detaljan opis proizvoda

Višnja 'Galena' - poljska sorta višnje sa svijetlim tipom ploda, slađim okusom i ranim dozrijevanjem. Nastala je poljskim oplemenjivanjem i nadopunjuje izbor ranih višanja za vrtove i manje voćnjake. Rast je srednje bujan, krošnja se dobro održava redovitim prorjeđivanjem, a konačna veličina stabla ovisi o podlozi, tlu i odabranom uzgojnom obliku. Bijeli cvjetovi otvaraju se u travnju do početka svibnja i pčelama pružaju pelud i nektar. Plodovi dozrijevaju na prijelazu lipnja u srpanj, otprilike dva tjedna prije sorte 'Groniasta z Ujfehertoi'. Krupniji su, kuglasti do blago spljošteni, jarkocrvene kožice, žućkastog mekanog mesa i bezbojnog soka. Okus je sladak, nježan, s višim udjelom šećera i tek blagom višnjinom kiselošću. Koštica je veća, peteljka srednje duga. Plodovi su prikladni za jelo u svježem stanju, za kolače s voćem, pite, kompote, džemove, voćne umake, sirupe i zamrzavanje. Sadrže vodu, prirodne šećere, vlakna, kalij, antocijane i vitamin C.

Uzgoj: Odgovara joj sunčan i topliji položaj, a u zaštićenijoj mikroklimi poboljšava se dozrijevanje drva i redovitost uroda. Najbolje se pokazuje ilovasto-pjeskovito do ilovasto tlo, dobro propusno, s dovoljno vlage u vrijeme rasta, pH otprilike 6,5–8. Sadnja sadnica najčešće se provodi od ožujka do studenog, ovisno o tipu sadnice, a nakon sadnje preporučuju se zalijevanje i malč. U vrijeme zametanja i rasta plodova korisno je redovito, umjereno zalijevanje bez prevlaživanja kako stablo ne bi trpjelo stres. Gnojidba se obično provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim gnojivom za voćke, a prekomjerna gnojidba dušikom povećava bujnost. Rez se kod višanja provodi ponajprije nakon berbe kako bi se ograničilo curenje smole i potaknuo rast mladih rodnih izboja. U zrelosti se računa s razmakom sadnje od otprilike 3–4 m između stabala, kod bujnijih podloga 4–5 m. Odrasla stabla obično podnose mrazeve od oko −25 do −28 °C, no cvjetovi u proljetnim mrazevima mogu stradati već na oko −2 °C, pa se preporučuje izbjegavati mrazišta. Od bolesti se mogu pojaviti monilija (palež cvjetova) i pjegavosti lista, a korisni su prozračno vođenje krošnje i uklanjanje otpalog lišća. Od štetnika lokalno se mogu javiti trešnjina muha i ptice, a kod kasnije berbe pomaže pravovremeno branje.

Više na: Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Kristýna | Revizija: 23.06. 2026