Višnja 'Favorit' Prunus cerasus 'Favorit'

Detaljan opis proizvoda

Višnja 'Favorit' - rana mađarska sorta koju je u Budimpešti uzgojio Pál Maliga križanjem sorata 'Pándy' i 'Montreuil'. U sortiment je uvedena 1970. godine pod oplemenjivačkom oznakom M 24. Stablo raste umjereno bujno, oblikuje široko raširenu, srednje gustu do gušću krošnju i dobro se obrasta kratkim rodnim drvom. Cvjeta srednje rano, obično u travnju, bijelim cvjetovima koje rado posjećuju pčele i drugi kukci oprašivači. Sorta je samooplodna pa rađa i bez druge višnje u blizini, no prisutnost druge sorte koja cvjeta u isto vrijeme može poboljšati zametanje plodova. Rano počinje rađati i u dobrim uvjetima redovito daje urod. Plodovi su krupni, promjera približno 24–26 mm i mase oko 6–8 g, spljošteno kuglasti, sa srednje dugom peteljkom. Kožica je u punoj zrelosti svijetlo do srednje crvena. Meso ploda je ružičastocrveno, mekano do srednje čvrsto, vrlo sočno, a sok ostaje tek blago obojen. Okus je skladan, slatko-kiseo, nježno začinski i manje oštar nego kod mnogih klasičnih višanja. Berba u kontinentalnoj Hrvatskoj u pravilu pada od početka do sredine lipnja. Plodovi su prikladni ponajprije za jelo u svježem stanju, kolače, deserte, kompote i drugu domaću preradu. 

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom i toplijem položaju, a u zaštićenijoj mikroklimi bolje dozrijeva drvo i urod je redovitiji. Dobro se pokazuje ilovasto-pjeskovito do ilovasto, propusno tlo s dovoljno vlage tijekom rasta, pH približno 6,5–8. Sadnja se najčešće provodi od ožujka do studenoga, ovisno o vrsti sadnice, a nakon sadnje preporučuju se zalijevanje i malčiranje. U vrijeme zametanja i rasta plodova korisno je redovito zalijevanje bez prevlaživanja kako stablo ne bi trpjelo stres. Gnojidba se obično provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim gnojivom za voćke, a pregnojenost dušikom povećava bujnost. Rez se kod višanja provodi uglavnom nakon berbe kako bi se smanjilo curenje smole i potaknuo rast mladog rodnog drva. U zrelosti se računa s razmakom sadnje od približno 3–4 m između stabala, a kod bujnijih podloga 4–5 m. Odrasla stabla obično podnose mrazeve od oko −25 do −28 °C, no cvjetovi mogu stradati u proljetnim mrazevima već pri oko −2 °C, zato je bolje izbjegavati mrazišta. Od bolesti se može pojaviti monilija cvjetova i pjegavost lišća, a pomažu prozračna krošnja i uklanjanje otpalog lišća. Od štetnika lokalno mogu biti prisutni trešnjina muha i ptice, a kod kasnije berbe pomaže pravovremeno branje.

Više na:  Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Kristýna | Revizija: 06.09. 2026