Višnja 'Erdska jubilarna' Prunus cerasus 'Érdi jubileum'

Detaljan opis proizvoda

Višnja 'Erdska jubilarna' - mađarska je samooplodna sorta nastala križanjem sorti 'Pándy' i 'Eugenia'. U vrtlarskoj praksi ubraja se među slađe višnje privlačnog tamnog ploda i čvrstog mesa. Rast je srednje bujan. U mladosti je stablo uspravnije, a kasnije se krošnja pod teretom roda prirodno širi. Konačna veličina stabla ovisi o podlozi, tlu i odabranom uzgojnom obliku. Bijeli cvjetovi pojavljuju se u travnju do početka svibnja i pružaju pelud i nektar pčelama. Plodovi dozrijevaju rano, obično od kraja lipnja do početka srpnja. Nakon dozrijevanja na stablu ostaju 2–3 tjedna bez brzog omekšavanja, a okus im postupno postaje zaobljeniji. Srednje su krupni do krupni, okrugli do blago spljošteni i tamnocrveni do vinskocrni. Meso im je čvrsto i tamnocrveno, a sok boji. Okus je slatko-kiseo i aromatičan, s nježno pikantnim završetkom. Sorta je samooplodna, pa rađa i bez druge višnje. Plodovi sadrže vodu, prirodne šećere, vlakna, kalij, antocijane i vitamin C. U kuhinji su prikladni za izravnu potrošnju, voćne biskvitne kolače, kompote, džemove, sirupe i sokove te za zamrzavanje.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom i toplijem položaju. U zaštićenijoj mikroklimi bolje dozrijeva drvo i urod je redovitiji. Najbolje se pokazuje pjeskovito-ilovasto do ilovasto, dobro propusno tlo s dovoljno vlage tijekom rasta i pH vrijednošću od otprilike 6,5–8. Sadnica se najčešće sadi od ožujka do studenog, ovisno o vrsti sadnice. Nakon sadnje preporučuju se zalijevanje i malčiranje. U vrijeme zametanja i rasta plodova korisno je redovito zalijevanje bez prevlaživanja kako stablo ne bi trpjelo stres. Gnojidba se obično provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim voćarskim gnojivom. Pregnojenost dušikom povećava bujnost. Rezidba višanja provodi se uglavnom nakon berbe kako bi se smanjio smolotok i potaknuo rast mladih izboja. U zrelosti se računa s razmakom sadnje od otprilike 3–4 m između stabala, a kod bujnijih podloga 4–5 m. Odrasla stabla obično podnose mrazeve od otprilike −25 do −28 °C. Cvjetove pak proljetni mrazevi mogu oštetiti već na oko −2 °C, pa se preporučuje izbjegavati mrazišta. Od bolesti se mogu pojaviti monilijina palež cvjetova i pjegavost lista. Korisni su prozračna krošnja i uklanjanje otpalog lišća. Od štetnika se lokalno mogu pojaviti trešnjina muha i ptice, a kod kasnije berbe pomaže pravovremeno branje.

Više na: Upute za uzgoj trešanja i višanja