Višnja 'Erdi Bötermo' Prunus cerasus 'Erdi Bötermo'

Detaljan opis proizvoda

Višnja 'Erdi Bötermo' - mađarska samooplodna sorta uzgojena križanjem 'Pándy 38' × 'Nagy Angol'. U vrtovima se cijeni zbog redovite rodnosti, krupnih privlačnih plodova i okusa koji spaja slatkoću, kiselost i blago začinsku aromu. Rast je srednje snažan, krošnja je obično šira i uz dobar rez ostaje prozračna. Konačna veličina stabla ovisi o podlozi, položaju i odabranom uzgojnom obliku. Bijeli cvjetovi otvaraju se srednje rano, uglavnom u travnju do početka svibnja, i vrijedni su za pčele. Plodovi dozrijevaju od početka srpnja. Krupni su, obično oko 6 g, sjajni, karminski crveni do tamnocrveni, s crvenim sočnim mesom i izrazito obojenim sokom. Okus je slatko-kiseo, aromatičan i pikantno voćan, pa su plodovi ukusni svježi, a ujedno daju zasićenu boju zimnici. Sorta je pouzdano samooplodna, stoga rađa i bez druge višnje u blizini. Plodovi sadrže vodu, prirodne šećere, vlakna, kalij, antocijane i vitamin C. U kuhinji su prikladni za kolače, kompote, džemove, sokove, sirupe, voćne umake, zamrzavanje i izradu višnjevih nadjeva. Plodovi za kiše ne pucaju i vrlo su otporni na moniliju. 

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom i toplijem položaju, a u zaštićenijoj mikroklimi poboljšavaju se dozrijevanje drva i redovitost uroda. Najbolje se pokazuje pjeskovito-ilovasto do ilovasto, dobro propusno tlo s dovoljno vlage tijekom rasta, pH približno 6,5–8. Sadnja se najčešće provodi od ožujka do studenog, ovisno o vrsti sadnice, a nakon sadnje preporučuju se zalijevanje i malčiranje. U vrijeme zametanja i rasta plodova korisno je redovito zalijevanje bez prevlaživanja kako stablo ne bi trpjelo stres. Gnojidba se obično provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim voćarskim gnojivom, a pregnojenost dušikom povećava bujnost. Rez višanja provodi se ponajprije nakon berbe kako bi se ograničilo curenje smole i potaknuo mladi rodni prirast. U zrelosti se računa s razmakom sadnje od približno 3–4 m između stabala, a kod bujnijih podloga 4–5 m. Odrasla stabla obično podnose mrazeve oko −25 do −28 °C, no cvjetovi mogu stradati u proljetnim mrazevima već oko −2 °C, pa je preporučljivo izbjegavati mrazišta. Od bolesti se mogu pojaviti monilijska palež cvjetova i pjegavosti lista, a korisni su prozračno vođenje krošnje i uklanjanje otpalog lišća. Od štetnika se lokalno mogu pojaviti trešnjina muha i ptice, a kod kasnije berbe pomaže pravovremeno branje.

Više na: Upute za uzgoj trešanja i višanja