Višnja 'Cigány meggy 7' Prunus cerasus 'Cigány meggy 7'

Detaljan opis proizvoda

Višnja 'Cigány meggy 7' - mađarska sorta višnje iz starog krajevnog kruga ciganskih višanja, koji je nastajao odabirom iz lokalnih populacija iz sjemena i izdanaka. Kod klona '7' kao uzgajivač navodi se Sándor Brózik, istaknuti mađarski pomolog. Sorta je cijenjena zbog samooplodnosti, redovite rodnosti, izrazito obojenog soka i začinskog višnjevog okusa. Stablo raste srednje bujno, ovisno o podlozi. Krošnja je raširenija, gušća, s tanjim granama i sklonošću povijanju, pa joj pogoduje prorjeđivanje nakon berbe. Listovi su eliptični do jajoliki, zasićeno zeleni i pilasti, a u jesen žute. Bijeli, medonosni cvjetovi otvaraju se u travnju, obično srednje rano do srednje kasno. Sorta je samooplodna, a ujedno je i dobar oprašivač za druge višnje sličnog vremena cvatnje. Plodovi dozrijevaju od sredine do kraja lipnja, u hladnijim položajima tek na prijelazu lipnja u srpanj. Manji su, uglavnom 3–4 g, gotovo okrugli, tamnobordo do crnocrveni. Meso ploda je mekše do polučvrsto, vrlo sočno, zasićeno crveno, kiselkasto, aromatično i jako boji. Plodovi se mogu dulje ostaviti na stablu i brati odjednom. Prikladni su prije svega za sokove, sirupe, džemove, kompote, voćne umake, likere, kolače i zamrzavanje. Sadrže vlakna, kalij, organske kiseline, vitamin C i antocijane.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom i toplijem položaju, a u zaštićenijoj mikroklimi poboljšava se dozrijevanje drva i redovitost uroda. Dobro se pokazuje ilovasto-pjeskovito do ilovasto tlo, dobro propusno, s dovoljno vlage u vrijeme rasta, pH približno 6,5–8. Sadnja se najčešće provodi od ožujka do studenoga, ovisno o vrsti sadnice, a nakon sadnje preporučuju se zalijevanje i malčiranje. U vrijeme zametanja i rasta plodova korisno je redovito zalijevanje bez prevlaživanja, kako stablo ne bi trpjelo stres. Gnojidba se obično provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim gnojivom za voćke, a pretjerana gnojidba dušikom povećava bujnost. Rez se kod višanja provodi uglavnom nakon berbe, kako bi se smanjilo curenje smole i potaknuo rast mladih izboja. U zrelosti se računa s razmakom sadnje približno 3–4 m između stabala, a kod bujnijih podloga 4–5 m. Odrasla stabla obično podnose mrazove oko −25 do −28 °C, no cvjetovi u proljetnim mrazevima mogu stradati već na oko −2 °C, pa se preporučuje izbjegavati mrazišta. Od bolesti se mogu pojaviti monilija cvjetova i pjegavosti lista, a korisni su prozračna krošnja i uklanjanje otpalog lišća. Od štetnika lokalno se mogu pojaviti trešnjina muha i ptice, a kod kasnije berbe pomaže pravovremeno branje.

Više: Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Nikol | Revizija: 1.7. 2026