Višnja 'Ametyst' Prunus cerasus 'Ametyst'

Detaljan opis proizvoda

Višnja 'Ametyst' - srednje rana sorta izrazito aromatičnih, svijetlocrvenih plodova. U poljskim izvorima navodi se pod radnom oznakom PPR 588 kao sorta prikladna za vrtne i manje proizvodne nasade. Rast je srednje bujan, a krošnja se dobro oblikuje prema korištenoj podlozi i cilju uzgoja. Konačna veličina stabla ne navodi se točno, jer na nju presudno utječu podloga, tlo, zalijevanje i rez. Bijeli cvjetovi pojavljuju se u travnju do početka svibnja i pružaju pelud i nektar pčelama. Plodovi dozrijevaju krajem srpnja. Svijetlocrveni su, okrugli, sočni i mekani. Okus je aromatičan, sladak s blagom kiselošću, pa su ugodni za jelo u svježem stanju, a istodobno dovoljno izraziti za preradu. Meso ploda je mekše i sočno, prikladno za biskvitne kolače, pite, kompote, džemove, sokove, voćne umake i zamrzavanje. Plodovi sadrže vodu, prirodne šećere, vlakna, kalij, antocijane i vitamin C. Višnje se u kuhinji cijene zbog boje i kiselosti koja uravnotežuje slatko tijesto i zimnicu. Za sortu se navodi dobra otpornost na kasne proljetne mrazeve i bolesti.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom i toplijem položaju, a u zaštićenijoj mikroklimi poboljšava se dozrijevanje drva i redovitost uroda. Najbolje se pokazuje ilovasto-pjeskovito do ilovasto, dobro propusno tlo s dovoljno vlage tijekom rasta, pH približno 6,5–8. Sadnja se najčešće provodi od ožujka do studenog, ovisno o vrsti sadnice, a nakon sadnje preporučuju se zalijevanje i malčiranje. U vrijeme zametanja i rasta plodova korisno je redovito zalijevanje bez prevlaživanja, kako stablo ne bi trpjelo stres. Gnojidba se obično provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim gnojivom za voćke, a prekomjerna gnojidba dušikom povećava bujnost. Rez se kod višanja provodi uglavnom nakon berbe, kako bi se smanjilo curenje gume i potaknuo rast mladih rodnih izboja. U zrelosti se računa s razmakom sadnje od približno 3–4 m između stabala, a kod bujnijih podloga 4–5 m. Odrasla stabla obično podnose mrazeve od oko −25 do −28 °C, no cvjetove proljetni mrazevi mogu oštetiti već pri oko −2 °C, pa se preporučuje izbjegavati mrazišta. Od bolesti se mogu pojaviti monilija cvjetova i pjegavost lista, a korisni su prozračno oblikovana krošnja i uklanjanje otpalog lišća. Od štetnika lokalno se mogu pojaviti trešnjina muha i ptice, a kod kasnije berbe pomaže pravovremeno branje.

Više: Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Kristýna | Revizija: 23.06. 2026