Višnja 'Achat®' Prunus cerasus 'Achat'

Detaljan opis proizvoda

Višnja 'Achat®' - moderna samooplodna sorta nastala križanjem sorti 'Fanal' × 'Kelleris'. U europskim voćarskim katalozima navodi se kao sorta prikladna za izravnu prodaju, potrošnju u svježem stanju i preradu. Rast je bujniji, krošnja je obično gušća, a plodovi su djelomično skriveni ispod lišća, zato je korisna redovita rezidba prorjeđivanja. Sorta je vrlo prikladna i za uzgoj u stupastom obliku ako se od početka vodi na produžnicu s kratkim rodnim izbojima. Konačna veličina stabla ovisi o podlozi, tlu i načinu rezidbe. Bijeli cvjetovi pojavljuju se u travnju do početka svibnja i rado ih posjećuju pčele. Plodovi dozrijevaju u 4.–5. tjednu sezone trešanja, u našim uvjetima najčešće od početka do sredine srpnja. Krupni su, spljošteno kuglasti, mase otprilike 8–9 g, tamnocrveni, sjajni i sočni. Okus je skladan, voćni, s uravnoteženim omjerom šećera i kiselina, pa ne djeluje oštro kiselo. Sorta je samooplodna, stoga jedna biljka može rađati i samostalno. Blizina druge višnje ili trešnje s istodobnom cvatnjom može povećati zametanje plodova, ali nije nužan uvjet. Plodovi su prikladni za jelo u svježem stanju, za biskvitne kolače, kompote, sirupe, džemove, sokove i zamrzavanje. Sadrže vodu, prirodne šećere, vlakna, kalij, antocijane i vitamin C. Pogodna je i za manje povoljne uvjete.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom i toplijem položaju, a u zaštićenijoj mikroklimi poboljšavaju se dozrijevanje drva i redovitost uroda. Najbolje se pokazuje ilovasto-pjeskovito do ilovasto tlo, dobro propusno, s dovoljno vlage tijekom rasta, pH otprilike 6,5–8. Sadnica se najčešće sadi od ožujka do studenoga, ovisno o vrsti sadnice, a nakon sadnje preporučuju se zalijevanje i malčiranje. U vrijeme zametanja i rasta plodova korisno je redovito zalijevanje bez prevlaživanja kako stablo ne bi trpjelo stres. Gnojidba se obično provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim gnojivom za voćke, a prekomjerna gnojidba dušikom povećava bujnost. Rezidba višanja provodi se ponajprije nakon berbe kako bi se smanjilo curenje smole i potaknuo rast mladih rodnih izboja. U zrelosti se računa s razmakom sadnje od otprilike 3–4 m između stabala, a kod bujnijih podloga 4–5 m. Odrvenjela stabla obično podnose mrazeve od otprilike −25 do −28 °C, no cvjetove kasni proljetni mrazevi mogu oštetiti već pri oko −2 °C, zato se preporučuje izbjegavati mrazišta. Od bolesti se mogu pojaviti monilijska palež cvjetova i pjegavosti lista, a korisni su prozračno oblikovanje krošnje i uklanjanje otpalog lišća. Od štetnika lokalno se mogu pojaviti trešnjina muha i ptice, a kod kasnije berbe pomaže pravodobno branje.

Više na: Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Kristýna | Revizija: 23.06. 2026