Trešnja 'Tamara' - kontejner Prunus avium 'Tamara'

Detaljan opis proizvoda

Trešnja 'Tamara' - moderna češka sorta trešnje hrskavice, uzgojena u Istraživačkom i oplemenjivačkom voćarskom institutu u Holovousyju. Nastala je križanjem sorti 'Krupnoplodnaja' × 'Van', a u inozemstvu se navodi i pod oznakom Tamara® ili Amarat. Rast je srednje bujan do bujniji, krošnja je rahlije građe s blago povijenim rodnim granama, no konačna veličina stabla ovisi o podlozi i oblikovanju. U travnju do početka svibnja razvija bijele cvjetove u gronjama koje rado posjećuju pčele. Plodovi dozrijevaju u 5. tjednu dozrijevanja trešanja, u našim uvjetima najčešće od kraja lipnja do srpnja, ovisno o položaju, odnosno između 6. i 7. tjedna dozrijevanja trešanja (26.7.-20.8.). Vrlo su krupni, često oko 12–14 g i promjera iznad 30 mm, široko srcoliki do kuglasti, tamnocrveni do crnocrveni i sjajni. Meso ploda je čvrsto, hrskavo, vrlo sočno, slatko nakiselo, aromatično i punog okusa. Plodovi su najbolji svježi, kada do izražaja dolaze njihova krupnoća i čvrstoća, a dobro se koriste i za deserte, kolače, kompote i džemove. Sadrže vodu, prirodne šećere, vlakna, kalij, antocijane i vitamin C. Sorta je stranooplodna. Prikladni oprašivači su primjerice 'Burlat', 'Vanda', 'Lapins', 'Samba', 'Celeste', 'Sweet Early' ili 'Stella'.

Trešnja cijepljena na podlogu Gisela 5 ima za 50% slabiji rast nego na klasičnoj podlozi, a visina stabla u zrelosti iznosi oko 3m. Prve 3-4 godine potreban je oslonac. Na podlozi Gisela 6 rast je za 40% slabiji u odnosu na klasičnu podlogu. Prikladna je za sva tla. Opis uobičajenih podloga ovdje.

Uzgoj: Trešnjama odgovaraju duboka, srednje teška do ilovasta tla dobre propusnosti i s dovoljno humusa, idealno neutralne do blago lužnate reakcije. Neprikladna su teška glinasta ili trajno prevlažna tla, u kojima dolazi do oštećenja korijenovog sustava i češće pojave bolesti. Stanište treba biti na punom suncu i zaštićeno od hladnih vjetrova, jer dovoljno svjetla i topline potiče dozrijevanje plodova i smanjuje rizik od gljivičnih infekcija. Sadnja je moguća od proljeća do jeseni. Pri sadnji više stabala preporučuje se razmak sadnje od približno 4 do 6 metara, ovisno o bujnosti podloge i rastu sorte. Zalijevanje je važno osobito kod mladih stabala i u razdoblju suše, kada tlo treba održavati ravnomjerno vlažnim. Gnojidba se provodi u proljeće prije kretanja vegetacije i po potrebi nakon cvatnje, najbolje kompostom ili uravnoteženim mineralnim gnojivima s nižim udjelom dušika. Rez trešanja provodi se uglavnom nakon berbe radi prorjeđivanja krošnje, uklanjanja suhih i oštećenih grana te reguliranja rasta, a zimski rez provodi se samo umjereno kako bi se smanjio rizik od zaraze bakterijskim bolestima. Trešnje su uglavnom otporne na mraz, no mlada stabla preporučuje se zaštititi.

Više na:  Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Kristýna | Revizija: 23.06. 2026