Trešnja 'Schneiderova kasna' Prunus avium 'Schneiders Späte Knorpelkirsche'

Detaljan opis proizvoda

Trešnja 'Schneiderova kasna' - stranooplodna sorta podrijetlom iz Njemačke koja pripada najpoznatijim i najprovjerenijim kasnim hrskavicama, cijenjenima zbog visoke kvalitete plodova i pouzdane rodnosti. Dozrijeva u 5. do 6. tjednu dozrijevanja trešanja (prijelaz lipnja i srpnja). Odlikuje se srednje bujnim do bujnim rastom, a u zrelosti oblikuje uspravnu, širu krošnju s dobrim grananjem koja se lako oblikuje i održava rezom. Listovi su zdravi, srednje veliki, ovalni, zasićeno zelene boje i fino pilastog ruba te tijekom cijele vegetacijske sezone pouzdano prekrivaju izboje. U proljeće cvjeta mnoštvom mirisnih bijelih cvjetova koji pouzdano privlače pčele i druge oprašivače. U berbi se ubiru krupni do vrlo krupni plodovi srcolikog oblika sa sjajnom, tamnocrvenosmeđom kožicom posutom brojnim svijetlim točkicama. Meso ploda je čvrsto, sočno i ističe se vrlo dobrim, slatkim, blago nakiselim i aromatičnim okusom. Uz pravilno skladištenje svježi plodovi traju nekoliko dana. Zanimljivost ove sorte je njezina povijesna tradicija, dobra otpornost na mraz i činjenica da je riječ o klasičnoj referentnoj hrskavici kojoj je potrebno osigurati prikladnog stranog oprašivača (primjerice 'Van', 'Regina' ili 'Hedelfingenska'). U vrtovima i voćnjacima koristi se za izravnu konzumaciju, za deserte i za kompote.

Trešnja cijepljena na podlogu Gisela 5 ima o 50% slabiji rast nego na klasičnoj podlozi, visina stabla u zrelosti je oko 3m. Prve 3-4 godine potreban je oslonac. Na podlozi Gisela 6 rast je o 40% slabiji u odnosu na klasičnu podlogu. Prikladna za sva tla. Opis uobičajenih podloga ovdje.

Uzgoj: Trešnje zahtijevaju duboka, srednje teška do ilovasta tla dobre propusnosti i s dovoljno humusa, idealno neutralne do blago lužnate reakcije. Neprikladni su teški glinasti ili trajno prevlažni supstrati u kojima dolazi do oštećenja korijenovog sustava i češće pojave bolesti. Položaj treba biti na punom suncu i zaštićen od hladnih vjetrova jer dovoljno svjetla i topline potiče dozrijevanje plodova i smanjuje rizik od gljivičnih infekcija. Sadnja je moguća od proljeća do jeseni. Pri sadnji više stabala preporučuje se razmak sadnje od otprilike 4 do 6 metara, ovisno o bujnosti podloge i rastu sorte. Zalijevanje je važno osobito kod mladih stabala i u razdobljima suše, kada tlo treba održavati ravnomjerno vlažnim. Gnojidba se provodi u proljeće prije kretanja vegetacije i po potrebi nakon cvatnje, najbolje kompostom ili uravnoteženim mineralnim gnojivima s nižim udjelom dušika. Rezidba trešanja provodi se uglavnom nakon berbe radi prorjeđivanja krošnje, uklanjanja suhih i oštećenih grana te regulacije rasta, a zimski rez provodi se samo umjereno kako bi se smanjio rizik od zaraze bakterijskim bolestima. Trešnje su uglavnom otporne na mraz, no mlada stabla preporučuje se zaštititi. 

Više na: Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Kamila | Revizija: 6. 8. 2026