Trešnja 'Napoleonova' Prunus avium 'Napoleonova'

Detaljan opis proizvoda

Trešnja 'Napoleonova' - tradicionalna europska hrskavica, poznata i pod nazivom 'Bigarreau Napoléon' ili 'Royal Ann'. U voćarskoj praksi cijeni se zbog krupnih, svijetlo obojenih plodova s crvenim obrazom, koji se zahvaljujući čvrstom mesu dobro prevoze i često se koriste i za konzerviranje. Stablo je umjerenog do bujnog rasta, s postupno sve raširenijom, širokom jajolikom krošnjom od oko 6–8 m × 6–8 m, ovisno o podlozi. U travnju se otvaraju snopići bijelih cvjetova, a stablo spada među drvenaste biljke koje pružaju rani nektar i pelud. Plodovi dozrijevaju obično u 5.–6. tjednu dozrijevanja trešanja, najčešće na prijelazu lipnja u srpanj. Trešnje su krupne, uglavnom 7–9 g, okrugle do široko srcolike, s kremastožutom do žutonarančastom kožicom i crvenim mramoriranjem na osunčanoj strani. Meso ploda je svijetlo, hrskavo, sočno, slatko s blagom kiselkastom notom, a sok obično manje boji. Trešnje prirodno sadrže vlakna, kalij i vitamin C, a tamniji obraz povezan je sa sadržajem antocijana. Sorta je stranooplodna pa se za redovito zametanje plodova koriste oprašivači s istim vremenom cvatnje, primjerice 'Van', 'Stella', 'Vanda' ili 'Karešova'. U kuhinji je prikladna za svježu potrošnju, salate, kompote i pečenje, a čvrsto meso ostaje kompaktno i nakon termičke obrade. Trajnost je kratka, na hladnom obično nekoliko dana, zato se berba obavlja postupno prema obojenosti obraza i čvrstoći mesa.

Trešnja cijepljena na podlogu Gisela 5 ima 50% slabiji rast nego na klasičnoj podlozi, a visina stabla u zrelosti iznosi oko 3 m. Prve 3-4 godine potreban je oslonac. Na podlozi Gisela 6 rast je 40% slabiji u odnosu na klasičnu podlogu. Prikladna je za sva tla. Opis uobičajenih podloga nalazi se ovdje.

Uzgoj: Trešnjama odgovaraju duboka, srednje teška do ilovasta tla dobre propusnosti i s dovoljno humusa, idealno neutralne do blago lužnate reakcije. Neprikladni su teški glinasti ili trajno prevlažni supstrati, u kojima dolazi do oštećenja korijenovog sustava i češće pojave bolesti. Položaj treba biti na punom suncu i zaštićen od hladnih vjetrova jer dovoljno svjetla i topline potiče dozrijevanje plodova i smanjuje rizik od gljivičnih infekcija. Sadnja je moguća od proljeća do jeseni. Pri sadnji više stabala preporučuje se razmak sadnje od približno 4 do 6 metara, ovisno o bujnosti podloge i rastu sorte. Zalijevanje je važno osobito kod mladih stabala i u razdoblju suše, kada tlo treba održavati ravnomjerno vlažnim. Gnojidba se provodi u proljeće prije kretanja vegetacije i po potrebi nakon cvatnje, najbolje kompostom ili uravnoteženim mineralnim gnojivima s nižim udjelom dušika. Rez trešanja provodi se uglavnom nakon berbe radi prorjeđivanja krošnje, uklanjanja suhih i oštećenih grana te regulacije rasta, a zimski rez provodi se samo umjereno kako bi se smanjio rizik od infekcije bakterijskim bolestima. Trešnje su uglavnom otporne na mraz, no mlada stabla preporučuje se zaštititi.

Više na:  Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Nikol | Revizija: 22.1. 2026