Trešnja 'Napoleonova - compact' Prunus avium 'Napoleonova compact'

Detaljan opis proizvoda

Trešnja 'Napoleonova - compact' - tradicionalna europska hrskavka, poznata i pod nazivom ‘Bigarreau Napoléon’ ili ‘Royal Ann’. U voćarskoj praksi cijeni se zbog krupnih, svijetlo obojenih plodova s crvenim obrazom, koji se zahvaljujući čvrstom mesu dobro prevoze i često se koriste i za konzerviranje. Stablo je umjerenog do bujnog rasta, s postupno raširenijom, širom jajolikom krošnjom od oko 6–8 m × 6–8 m, ovisno o podlozi. U travnju se otvaraju snopići bijelih cvjetova, a stablo pripada drvenastim biljkama koje pružaju rani nektar i pelud. Plodovi dozrijevaju obično u 5.–6. tjednu trešanja, najčešće na prijelazu lipnja u srpanj. Trešnje su krupne, u pravilu 7–9 g, kuglaste do široko srcolike, s kremastožutom do žutonarančastom kožicom i crvenim mramoriranjem na osunčanoj strani. Meso ploda je svijetlo, hrskavo, sočno, slatko s blagom kiselkastom notom, a sok obično manje boji. Trešnje prirodno sadrže vlakna, kalij i vitamin C, a tamniji obraz povezan je sa sadržajem antocijana. Sorta je stranooplodna, pa se za redovit urod koriste oprašivači istog vremena cvatnje, primjerice 'Van', 'Stella', 'Vanda' ili 'Karešova'. U kuhinji je prikladna za svježu potrošnju, u salatama, za kompote i pečenje, a čvrsto meso ostaje kompaktno i nakon termičke obrade. Plodovi se kratko čuvaju, na hladnom obično nekoliko dana, pa se berba obavlja postupno prema obojenosti obraza i čvrstoći mesa.

Trešnja cijepljena na podlogu Gisela 5 ima 50% slabiji rast nego na klasičnoj podlozi, a visina stabla u zrelosti iznosi oko 3 m. Prve 3-4 godine potreban je oslonac. Na podlozi Gisela 6 rast je 40% slabiji u odnosu na klasičnu podlogu. Prikladna je za sva tla. Opis uobičajenih podloga ovdje.

Uzgoj:  Trešnje zahtijevaju duboka, srednje teška do ilovasta tla dobre propusnosti i s dovoljno humusa, idealno neutralne do blago lužnate reakcije. Neprikladna su teška glinasta ili trajno prevlažna tla, u kojima dolazi do oštećenja korijenovog sustava i češće pojave bolesti. Položaj treba biti na punom suncu i zaštićen od hladnih vjetrova, jer dovoljno svjetla i topline potiče dozrijevanje plodova i smanjuje rizik od gljivičnih infekcija. Sadnja je moguća od proljeća do jeseni. Pri sadnji više stabala preporučuje se razmak sadnje od približno 4 do 6 metara, ovisno o bujnosti podloge i rastu sorte. Zalijevanje je važno osobito kod mladih stabala i u razdobljima suše, kada tlo treba održavati ravnomjerno vlažnim. Gnojidba se provodi u proljeće prije kretanja vegetacije i po potrebi nakon cvatnje, najbolje kompostom ili uravnoteženim mineralnim gnojivima s nižim udjelom dušika. Rez trešanja provodi se uglavnom nakon berbe radi prorjeđivanja krošnje, uklanjanja suhih i oštećenih grana te regulacije rasta, dok se zimski rez provodi samo umjereno kako bi se smanjio rizik od zaraze bakterijskim bolestima. Trešnje su uglavnom otporne na mraz, no mlada stabla preporučuje se zaštititi.

Više na:  Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Nikol | Revizija: 22.1. 2026