Trešnja 'Linda' Prunus avium 'Linda'

Detaljan opis proizvoda

Trešnja 'Linda'  - prilično nova stranooplodna sorta. Pripada tamnim hrskavicama čvrstog mesa ploda i cijeni se zbog krupnoće plodova, dobre rodnosti i svestrane upotrebe. Stablo raste bujnije i oblikuje rjeđu, prozračnu krošnju čija veličina ovisi o podlozi. Na slabijim podlogama ostaje niže, a na divljoj trešnji razvija se u snažnije stablo. Listovi su eliptični do jajoliki, zasićeno zeleni i pilasti, a u jesen požute do narančastocrveno. Bijeli cvjetovi otvaraju se srednje kasno u travnju i izrazito su medonosni. Sorta je stranooplodna, pa joj je potreban oprašivač koji cvjeta u isto vrijeme. Pogodne su primjerice 'Kordia', 'Stella', 'Van', 'Hedelfingenska', 'Germersdorfska', 'Katalin' ili 'Solymári gömbölyű'. Plodovi dozrijevaju u 5. tjednu sezone trešanja, u našim uvjetima obično krajem lipnja. Krupni su, često 7–9 g, kuglasti do blago spljošteno kuglasti, tamnocrveni do bordo, s manjom košticom. Meso ploda je crveno, čvrsto, hrskavo, sočno, slatko-nakiselo i skladnog okusa. Plodovi su pogodni za jelo izravno sa stabla, za kolače, kompote, džemove, sokove, sirupe, smrznute mješavine i za kratkotrajno skladištenje. Sadrže vodu, vlakna, kalij, antocijane i vitamin C.

Trešnja cijepljena na podlogu Gisela 5 ima 50% slabiji rast nego na klasičnoj podlozi, a visina stabla u zrelosti iznosi oko 3 m. Prve 3-4 godine potreban je oslonac. Na podlozi Gisela 6 rast je 40% slabiji u usporedbi s klasičnom podlogom. Pogodna je za sva tla. Opis uobičajenih podloga nalazi se ovdje.

Uzgoj: Trešnjama odgovaraju duboka, srednje teška do ilovasta tla dobre propusnosti i s dovoljno humusa, idealno neutralne do blago lužnate reakcije. Nepogodni su teški glinasti ili trajno prevlažni supstrati u kojima dolazi do oštećenja korijenovog sustava i češće pojave bolesti. Položaj treba biti na punom suncu i zaštićen od hladnih vjetrova jer dovoljno svjetla i topline potiče dozrijevanje plodova i smanjuje rizik od gljivičnih infekcija. Sadnja je moguća od proljeća do jeseni. Pri sadnji više stabala preporučuje se razmak sadnje od približno 4 do 6 metara, ovisno o bujnosti podloge i rastu sorte. Zalijevanje je važno osobito kod mladih stabala i u razdobljima suše, kada tlo treba održavati ravnomjerno vlažnim. Gnojidba se provodi u proljeće prije kretanja vegetacije i po potrebi nakon cvatnje, najbolje kompostom ili uravnoteženim mineralnim gnojivima s nižim udjelom dušika. Rez trešanja provodi se uglavnom nakon berbe radi prorjeđivanja krošnje, uklanjanja suhih i oštećenih grana te regulacije rasta, a zimski rez provodi se samo umjereno kako bi se smanjio rizik od zaraze bakterijskim bolestima. Trešnje su uglavnom otporne na mraz, no mlada stabla preporučuje se zaštititi.

Više na:  Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Nikol | Revizija: 1.7. 2026