Trešnja 'Lapins' Prunus avium 'Lapins'

Detaljan opis proizvoda

Trešnja 'Lapins' - kanadska sorta slatke trešnje, uzgojena 1983. u istraživačkoj stanici Summerland Research Station u Britanskoj Kolumbiji križanjem sorti 'Van' i 'Stella'. Cilj oplemenjivanja bio je spoj visoke kvalitete plodova, samooplodnosti i dobre prilagodljivosti. Stablo ima umjereno snažan rast, krošnja je poluuspravna do raširena i u zrelosti doseže otprilike 3,5–4,5 m visine i širine, ovisno o podlozi i načinu rezidbe, odnosno o visini cijepljenja. Cvjeta u travnju i svibnju bijelim cvjetovima koji su dobro otporni na nepovoljne vremenske uvjete. Plodovi su krupni do vrlo krupni, srcoliki, tamne boje, s čvrstim, sočnim mesom i slatkim okusom. Dozrijeva u 6.–7. tjednu dozrijevanja trešanja (26.7.–20.8.). Zahvaljujući samooplodnosti pouzdano rađa i kao soliter, a ujedno je dobar oprašivač za druge kasne sorte trešanja. Plodovi se koriste ponajprije za svježu potrošnju, ali su prikladni i za preradu.

Trešnja cijepljena na podlogu Gisela 5 ima za 50% slabiji rast nego na klasičnoj podlozi, a visina stabla u zrelosti iznosi oko 3 m. Prve 3-4 godine potreban je oslonac. Na podlozi Gisela 6 rast je za 40% slabiji u odnosu na klasičnu podlogu. Prikladna je za sva tla. Opis uobičajenih podloga ovdje.

Uzgoj: Trešnje zahtijevaju duboka, srednje teška do ilovasta tla dobre propusnosti i s dovoljno humusa, idealno neutralne do blago lužnate reakcije. Neprikladni su teški glinasti ili trajno prevlažni supstrati u kojima dolazi do oštećenja korijenovog sustava i češće pojave bolesti. Položaj treba biti na punom suncu i zaštićen od hladnih vjetrova jer dovoljno svjetla i topline potiče dozrijevanje plodova i smanjuje rizik od gljivičnih infekcija. Sadnja je moguća od proljeća do jeseni. Pri sadnji više stabala preporučuje se razmak sadnje od otprilike 4 do 6 metara, ovisno o bujnosti podloge i rastu sorte. Zalijevanje je važno osobito kod mladih stabala i u razdobljima suše, kada tlo treba održavati ravnomjerno vlažnim. Gnojidba se provodi u proljeće prije kretanja vegetacije i po potrebi nakon cvatnje, najbolje kompostom ili uravnoteženim mineralnim gnojivima s nižim udjelom dušika. Rez trešanja provodi se uglavnom nakon berbe radi prorjeđivanja krošnje, uklanjanja suhih i oštećenih grana te reguliranja rasta, a zimska rezidba provodi se samo umjereno kako bi se smanjio rizik od zaraze bakterijskim bolestima. Trešnje su uglavnom otporne na mraz, no mlada stabla preporučuje se zaštititi.

Više na:  Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Lucie Š. | Revizija: 9.2. 2026