Trešnja 'Hedelfingenska' Prunus avium 'Hedelfingenská'

Detaljan opis proizvoda

Trešnja 'Hedelfingenska' - povijesna sorta slatke trešnje podrijetlom iz Njemačke, gdje je pronađena u 19. stoljeću u području Hedelfingena kraj Stuttgarta. Poznata je i pod samostalnim nazivom 'Hedelfingenska'. Sorta se brzo proširila Europom i do danas se ubraja u provjerene kasne trešnje za vrtove i voćnjake. Stablo ima srednje snažan do snažniji rast s raširenom, široko stožastom krošnjom. U zrelosti doseže otprilike 4–5 m visine i širine, ovisno o podlozi, visini cijepljenja i rezidbi. Cvjeta u travnju do svibnja bijelim cvjetovima koji privlače kukce oprašivače. Plodovi su vrlo krupni, srcoliki, tamnocrvene do crne boje, čvrste kožice i čvrstog, sočnog mesa. Okus je sladak s blagom kiselkastom notom, dobro uravnotežen. Sorta je stranooplodna, a prikladni oprašivači su primjerice 'Kordia', 'Van' ili 'Burlat'. Plodovi se koriste ponajprije za svježu potrošnju, ali i za preradu u kolače, kompote i džemove.

Trešnja cijepljena na podlogu Gisela 5 ima 50% slabiji rast nego na klasičnoj podlozi, a visina stabla u zrelosti iznosi oko 3 m. Prve 3-4 godine potreban joj je oslonac. Na podlozi Gisela 6 rast je 40% slabiji u odnosu na klasičnu podlogu. Prikladna je za sva tla. Opis uobičajenih podloga nalazi se ovdje.

Uzgoj: Trešnje traže duboka, srednje teška do ilovasta tla dobre propusnosti i s dovoljno humusa, idealno neutralne do blago lužnate reakcije. Neprikladni su teški glinasti ili trajno prevlažni supstrati, u kojima dolazi do oštećenja korijenovog sustava i češće pojave bolesti. Položaj treba biti na punom suncu i zaštićen od hladnih vjetrova, jer dovoljno svjetla i topline potiče dozrijevanje plodova i smanjuje rizik od gljivičnih infekcija. Sadnja je moguća od proljeća do jeseni. Pri sadnji više stabala preporučuje se razmak sadnje od otprilike 4 do 6 metara, ovisno o bujnosti podloge i rastu sorte. Zalijevanje je važno osobito kod mladih stabala i u razdoblju suše, kada tlo treba održavati ravnomjerno vlažnim. Gnojidba se provodi u proljeće prije kretanja vegetacije i po potrebi nakon cvatnje, najbolje kompostom ili uravnoteženim mineralnim gnojivima s nižim udjelom dušika. Rezidba trešanja provodi se uglavnom nakon berbe radi prorjeđivanja krošnje, uklanjanja suhih i oštećenih grana te reguliranja rasta, a zimska rezidba provodi se samo umjereno kako bi se smanjio rizik od zaraze bakterijskim bolestima. Trešnje su uglavnom otporne na mraz, no mlada stabla preporučuje se zaštititi.

Više na:  Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Lucie Š. | Revizija: 9.2. 2026