Trešnja 'Germersdorfska' Prunus avium 'Germersdorf'

Detaljan opis proizvoda

Trešnja 'Germersdorfska' - tradicionalna kasna hrskavica koja se iz Njemačke proširila u 19. stoljeću. Razvija bujno stablo široko uspravne, kasnije raširenije krošnje. Listovi su tamnozeleni i sjajni, a u jesen postaju žuti do narančasti, pa je stablo dekorativno i izvan razdoblja rodnosti. U travnju i svibnju razvija bijele cvjetove u skupinama koji privlače kukce oprašivače. Plodovi su vrlo krupni, tamnocrveni do tamnogrimizni, čvrstog hrskavog mesa i tamno obojenog soka. Okus je sladak, začinski do blago gorkast, a u punoj zrelosti izrazito aromatičan. Zahvaljujući čvrstom mesu plodovi su prikladni za jelo u svježem stanju, ali i za voćne salate, deserte i ukuhavanje, pri čemu dobro zadržavaju oblik. Dozrijeva kasno, obično sredinom srpnja, a plodovi često dugo ostaju na stablu, što omogućuje postupnu berbu. Trešnje prirodno sadrže vitamin C, kalij i antocijane, koji su vrijedan dio raznolike prehrane. Sorta je stranooplodna i za pouzdan urod u blizini je potreban oprašivač, primjerice 'Van' ili 'Hedelfingenska'. Sklonost pucanju plodova za vrijeme kiša kod hrskavica je obično manja, no ipak se isplati osigurati ravnomjernu vlagu i prozračnu krošnju. Dobro je otporna na mraz i bolesti.

Trešnja cijepljena na podlogu Gisela 5 ima za 50% slabiji rast nego na klasičnoj podlozi, a visina stabla u zrelosti iznosi oko 3m. Prve 3-4 godine potreban je oslonac. Na podlozi Gisela 6 rast je za 40% slabiji u odnosu na klasičnu podlogu. Prikladna je za sva tla. Opis uobičajenih podloga ovdje.

Uzgoj: Trešnje zahtijevaju duboka, srednje teška do ilovasta tla dobre propusnosti i s dovoljno humusa, idealno neutralne do blago lužnate reakcije. Neprikladna su teška glinasta ili trajno prevlažna tla, u kojima dolazi do oštećenja korijenovog sustava i češće pojave bolesti. Položaj treba biti na punom suncu i zaštićen od hladnih vjetrova, jer dovoljno svjetla i topline potiče dozrijevanje plodova i smanjuje rizik od gljivičnih infekcija. Sadnja je moguća od proljeća do jeseni. Pri sadnji više stabala preporučuje se razmak sadnje od oko 4 do 6 metara, ovisno o bujnosti podloge i rastu sorte. Zalijevanje je važno osobito kod mladih stabala i u razdobljima suše, kada tlo treba održavati ravnomjerno vlažnim. Gnojidba se provodi u proljeće prije listanja i prema potrebi nakon cvatnje, najbolje kompostom ili uravnoteženim mineralnim gnojivima s nižim udjelom dušika. Rez trešanja provodi se uglavnom nakon berbe radi prorjeđivanja krošnje, uklanjanja suhih i oštećenih grana te reguliranja rasta, a zimski rez provodi se samo umjereno kako bi se smanjio rizik od bakterijskih infekcija. Trešnje su uglavnom otporne na mraz, no mlada stabla preporučuje se zaštititi.

Autor: Kristýna | Revizija: 22.01. 2026

Više na: Upute za uzgoj trešanja i višanja