Višnja 'Galena' Prunus cerasus 'Galena'

Detaljan opis proizvoda

Višnja 'Galena' - poljska sorta višnje svijetlog tipa ploda, slađeg okusa i ranog dozrijevanja. Nastala je u poljskom oplemenjivanju i nadopunjuje izbor ranih višanja za vrtove i manje voćnjake. Rast je srednje bujan, krošnja se lako održava redovitim prorjeđivanjem, a konačna veličina stabla ovisi o podlozi, tlu i odabranom uzgojnom obliku. Bijeli cvjetovi otvaraju se u travnju do početka svibnja i pružaju pelud i nektar pčelama. Plodovi dozrijevaju na prijelazu lipnja i srpnja, otprilike dva tjedna prije sorte 'Groniasta z Ujfehertoi'. Veći su, okrugli do blago spljošteni, jarko crvene kožice, žućkastog mekanog mesa i bezbojnog soka. Okus je sladak, nježan, s višim udjelom šećera i tek blagom višnjevom kiselošću. Koštica je veća, peteljka srednje duga. Plodovi su pogodni za jelo u svježem stanju, za biskvitne kolače s voćem, pite, kompote, džemove, voćne umake, sirupe i zamrzavanje. Sadrže vodu, prirodne šećere, vlakna, kalij, antocijane i vitamin C.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na sunčanom i toplijem položaju, a u zaštićenijoj mikroklimi poboljšavaju se dozrijevanje drva i redovitost uroda. Najbolje se pokazuje ilovasto-pjeskovito do ilovasto tlo, dobro propusno, s dovoljno vlage tijekom vegetacije, pH približno 6,5–8. Sadnja sadnice provodi se najčešće od ožujka do studenoga, ovisno o tipu sadnice, a nakon sadnje preporučuju se zalijevanje i malčiranje. U vrijeme zametanja i rasta plodova korisno je redovito, umjereno zalijevanje bez prevlaživanja kako stablo ne bi trpjelo stres. Gnojidba se obično provodi u proljeće kompostom ili uravnoteženim gnojivom za voćke, a pretjerana gnojidba dušikom povećava bujnost. Rez se kod višanja provodi prije svega nakon berbe kako bi se ograničilo curenje smole i potaknuo rast mladih izboja. U zrelosti se računa s razmakom sadnje od približno 3–4 m između stabala, a na bujnijim podlogama 4–5 m. Odrvenjela stabla obično podnose mrazeve od oko −25 do −28 °C, no cvjetovi se u proljetnim mrazevima mogu oštetiti već na oko −2 °C, pa se preporučuje izbjegavati mrazišta. Od bolesti se mogu pojaviti monilijina palež cvjetova i pjegavosti lišća, a korisni su prozračno vođenje krošnje i uklanjanje otpalog lišća. Od štetnika lokalno se mogu pojaviti trešnjina muha i ptice, a kod kasnije berbe pomaže pravovremeno branje.

Više na:  Upute za uzgoj trešanja i višanja

Autor: Kristýna | Revizija: 23.06. 2026