Upute za uzgoj rododendrona

U prvom redu potrebno je odabrati idealno mjesto na kojem će dobro napredovati. Najbolje u našim uvjetima jest sjenovito ili polusjenovito stanište, zaštićeno od hladnog vjetra i isušivanja, idealno sjever, sjeverozapad i sjeveroistok, uvijek na strani zaštićenoj od vjetra. Ako se uzgajaju u odgovarajućem supstratu s dovoljnom količinom vode, mogu se bez problema uzgajati i na sunčanom staništu. Samo treba paziti na to da zimi grmove zaštitimo na prikladan način.


 

Sadnja i supstrat:

Najbolje vrijeme za sadnju rododendrona jest u proljeće (ožujak-svibanj) i u jesen (rujan-listopad). Mogu se saditi i ljeti, samo računajte s obilnim zalijevanjem, ili zimi, u vrijeme kada nema mraza. Rododendronima je potreban kiseli, humozni supstrat pH 4-5. Idealni je kiseli treset vlaknaste strukture. U propusnim tlima iskopamo što širu rupu dubine 30-40 cm sa zupčastim rubovima (slika 1). U teškim, nepropusnim i glinenim tlima iskopamo pliću i širu rupu te sadimo iznad izvornog terena (slika 2). Biljku posadimo onoliko duboko koliko raste u posudi. Korijenskom sustavu rododendrona potreban je zrak, stoga ne koristimo folije i sl. Za jedan grm moramo pripremiti najmanje 100 l supstrata. Razmak između grmova trebao bi biti barem 1 m. Nakon sadnje preporučujemo rododendrone malčirati (piljevina, iglice, kora). S obzirom na plitak korijenski sustav rododendrona, korov uklanjamo ručno. Nakon cvatnje uklanjamo ocvale cvjetove kako se biljke ne bi nepotrebno iscrpljivale stvaranjem sjemena.

 

Gnojidba:

Biljke bi trebalo prihraniti krajem travnja, ali ne prije 3-4 tjedna nakon sadnje, gnojivom za vrištine s dodatkom amonijeva sulfata. Gnojiva ne smiju sadržavati kalcij. Dodatno gnojenje provodi se u prvoj polovici srpnja. Naknadno kasno gnojenje može uzrokovati nepravilan ulazak biljaka u zimsko mirovanje. Možete upotrijebiti i gnojiva sa sporim otpuštanjem (razdoblje otpuštanja ne duže od 4 mjeseca). Tada nema potrebe za dodatnim gnojenjem.

 

Zalijevanje:

Ubrzo nakon sadnje zalijevamo često. Tlo bi trebalo biti stalno vlažno. U vrućim ljetnim danima zalijevamo najmanje jednom tjedno. Idealno je zalijevanje kišnicom. Zimi, ako tlo nije smrznuto, preporučujemo 2-3 puta zaliti rododendrone.

 

Orezivanje:

Rododendroni nakon sadnje ne zahtijevaju orezivanje – provodimo ga samo ako je to neophodno. Rez se provodi prije početka vegetacije. Stare grmove možete pomladiti radikalnim rezom jer ove biljke imaju golemu snagu regeneracije.

 

Zaštita biljaka zimi:

Pravilno posađeni i njegovani grmovi dovoljno su otporni na mraz. U slučaju mladih biljaka, posebno onih posađenih na suncu i vjetru, dobro je zimi upotrijebiti zaštitu od sunca i vjetra. Biljke prekrijte mrežom za zasjenjenje, granama crnogorice ili slamom, uz istovremeno osiguravanje pristupa zraku.

 

Bolesti i štetnici:

Pravilno uzgajane biljke vrlo su otporne. Kod biljaka koje su u lošijem stanju može doći do napada gljivičnih bolesti. Njihov je znak odumiranje izboja ili nekrotične pjege na listovima. Kao zaštita koristi se prskanje odgovarajućim fungicidom širokog spektra (npr. Dithane). Prilikom primjene prskanja ne smijemo zaboraviti poprskati i donje strane listova.

Ponekad se dogodi da listovi požute i općenito grmovi slabo rastu. To je obično uzrokovano ili loše odabranim mjestom sadnje ili nedovoljno kiselim tlom. Jedina je mogućnost presaditi rododendron na prikladnije mjesto i u odgovarajući supstrat. Grmove presađujemo uvijek s korijenskom balom, prije vađenja dovoljno zalijemo i izvadimo štijačom. Napominjemo da vreća treseta od 20 l uistinu nije dovoljna, minimalna je količina supstrata 100 litara.   

Najgori štetnik na rododendronima jest brazdasti pipač (lalokonosec), listovi su na rubovima nepravilno, lučno izgrizeni, a ponekad su izgrizeni i pupovi. Larve nagrizaju korijenje i biljka postupno ugiba. Zaštita se sastoji u prskanju parazitskim entomopatogenim gljivicama/glistama roda Heterorhabditis. Larve oblića u tlu se aktivno kreću i njuhom pronalaze larve pipača. U njih ulaze kroz probavni ili dišni sustav. Napadnute larve ugibaju u roku od 48 sati. U uginulim tijelima oblići se dalje razmnožavaju. Jedna ženka producira oko 1500 jajašaca iz kojih se legu larve, zatim napuštaju domaćina i traže novog. Tako je osigurana zaštita u trajanju od oko 6 tjedana. Pripravak možete kupiti npr. ovdje:  www.biocont.cz

Na mladim izbojima ponekad se pojavljuju lisne uši, pedice i sl. Tretiramo uobičajenim pesticidom širokog spektra, KARATE, CALYPSO i drugima.

 

Autor: tim Prima Flora