Upute za uzgoj magnolija

Prilikom odabira pravog mjesta za Vašu biljku moramo se prije svega voditi time da magnolije preferiraju sunčana do polusjenovita staništa, na mjestu zaštićenom od jakog vjetra. Sjene i izravnog sunca nastojimo se kloniti, jer im nijedno od toga ne godi previše. Posebno vole toplije položaje, pa će uzgoj u podplaninskim ili planinskim područjima biti nešto teži, unatoč tome što su magnolije otporne na mraz. Također moramo uzeti u obzir visinu i širinu dane sorte u odrasloj dobi te odabrati stanište s dovoljno prostora. Najbolje dolazi do izražaja kao soliter.


 

Sadnja i supstrat:

Za sadnju magnolija najbolji je mjesec ožujak ili travanj, međutim s obzirom na to da se magnolije gotovo uvijek prodaju u posudama i dovoljno prokorijenjene, mogu se saditi tijekom cijele vegetacije. Najkasniji rok ipak bi trebao biti u vrijeme kada je tlo još toplo, odnosno max. početkom jeseni. 

Magnolijama je potrebno tlo sa slabo kiselom do neutralnom reakcijom. Stoga preporučujemo vrtni supstrat pomiješati s tresetom ili kompostom. Računajte s time da je za magnolije najbolja zemlja rahla, hranjiva i dobro propusna, ali stalno vlažna. Nasuprot tome, stalno natapanje ne podnosi. Zbog toga je dobro nakon sadnje okolicu magnolije posuti malčem od kore, lišćem i sl. radi održavanja vlage.

Nemojte se bojati iskopati dovoljno veliku rupu i prilagoditi zemlju zahtjevima. Međutim, magnolije istovremeno ne sadimo preduboko. Ukorjenjuje se plitko pa stoga dobro promislite o bilo kakvom budućem zahvatu u njezinoj okolici. U razdoblju nakon sadnje, dok se biljka dovoljno ne ukorijeni, posvećujemo pažnju zalijevanju (opet oprez s natapanjem). 

 

Gnojidba:

Prihranjivanje magnolija preporučljivo je tijekom vegetacije, bilo višekomponentnim industrijskim gnojivima ili prirodnima, kao što su kompost, kokošji gnoj ili stariji, zreli stajnjak. S gnojenjem ne valja pretjerivati kako ne bi došlo do oštećenja plitko rasprostranjenog korijenja. Ako se pojavi žućenje listova, vjerojatno je da pati od nedostatka željeza, što lako rješavamo gnojivom namijenjenim za ukrasno cvjetajuće drvenaste biljke, pri čemu je prikladnija primjena izravno na list u intervalima od 14 dana, sve dok listovi ne pozelene (tijekom primjene trebalo bi biti oblačno, bez sunca, ili primjenjujemo tek pred večer).

 

Zalijevanje:

Kod magnolija je potrebno održavati zemlju dovoljno vlažnom, ali ne natopljenom, u čemu će nam pomoći obilno malčiranje (vidi Sadnja i supstrat).

 

Orezivanje:

Jedino razdoblje kada je kod magnolija dopušteno orezivanje i oblikovanje jest prije sadnje i kod uistinu mladih biljaka, kada provjeravamo raspored grana. Neželjene grane odrežemo iznad pupa usmjerenog prema van iz buduće krošnje. Orezivanje kod starijih i velikih magnolija se ne preporučuje!  Vrlo često grmovi nakon toga prestaju cvjetati. Ako ipak želite provesti orezivanje, to možete učiniti tek nakon cvatnje kako bi se stigli zametnuti novi pupovi za sljedeću godinu (npr. uklanjanje starih i odumrlih grana).

 

Zaštita biljaka zimi:

Magnolije su biljke otporne na mraz, no mlade biljke zimi štitimo svježe nagrnutim malčem. Također preporučujeme zaštititi cvjetne pupove od proljetnih mrazova tako da preko biljke prebacimo netkani tekstil. 

 

Bolesti i štetnici:

Osim žućenja listova zbog nedostatka željeza (vidi Gnojidba), može doći i do žućenja te daljnjeg oštećenja listova zbog napada gljivičnih bolesti. U takvom se slučaju rješenje može pronaći uporabom prskanja fungicidom Champion 50 WP ili Kuprikol 50. Drugi štetnici mogu biti gusjenice i neke vrste kukaca kojih se rješavamo općenito dostupnim insekticidima protiv kukaca koji sišu i grizu. U pravilu, međutim, sva oštećenja, prije svega listova, uzrokuje dugotrajna suša.

 

Autor: tim Prima Flora