Šljiva 'Silvia' Prunus domestica 'Silvia'

Detaljan opis proizvoda

Šljiva 'Silvia'  - stranooplodna sorta šljive rumunskog podrijetla. Ubraja se među desertne europske šljive ranijeg dozrijevanja s krupnim do vrlo krupnim plodovima, redovitom rodnošću i dobrom otpornošću na mraz i bolesti. Rumunsko oplemenjivanje šljiva dugoročno je usmjereno na sorte dobro prilagođene kontinentalnoj klimi, kvalitetnog okusa i šire uporabe plodova. Rast i konačna veličina krošnje ovise o podlozi, tlu, rezidbi i odabranom uzgojnom obliku. Krošnja treba biti prozračna kako bi kolovoški plodovi ravnomjerno dozrijevali i brzo se sušili nakon kiše. Listovi su zeleni i eliptični, a bijeli cvjetovi otvaraju se u travnju i svibnju. Cvjetovi privlače pčele, bumbare i druge oprašivače. Plodovi dozrijevaju u prvoj polovici kolovoza, otprilike u isto vrijeme kao 'Čačanska lepotica'. Krupni su do vrlo krupni, često 50–60 g, kuglasto izduženi, tamnoljubičasti, s bjelkastim maškom. Meso ploda je žutozeleno, čvršće, sočno, vrlo ukusno i lako se odvaja od koštice. Plodovi sadrže šećere, vlakna, kalij, organske kiseline i polifenolne tvari. Prikladni su za izravnu konzumaciju, kolače, kompote, džemove, sušenje, zamrzavanje i voćne umake. Prikladni oprašivači su 'Čačanska lepotica', 'Stanley', 'Hanita', 'Katinka' ili 'Opal'.

Uzgoj: Najbolje uspijeva u dubokim, srednje teškim do ilovastim tlima s dovoljno humusa, dobre propusnosti i sposobnosti zadržavanja umjerene vlage, a optimalna je neutralna do slabo lužnata reakcija tla. Neprikladna su trajno prevlažna, zbijena ili izrazito laka tla siromašna organskom tvari. Položaj treba biti sunčan do blago polusjenovit, topao i prozračan, zaštićen od jakih hladnih vjetrova. Sadnja je moguća od proljeća do jeseni, a potrebno je osigurati dovoljno prostora za korijenov sustav i krošnju. Pri sadnji više stabala preporučuje se razmak sadnje od otprilike 4 do 5 metara, ovisno o bujnosti podloge i značajkama sorte. Zalijevanje je važno osobito nakon sadnje i tijekom suše. Gnojidba se provodi ponajprije u proljeće prije početka vegetacije i nakon cvatnje, najbolje kompostom ili uravnoteženim gnojivima s umjerenim udjelom dušika, fosfora i kalija. Rezidba šljiva provodi se uglavnom nakon berbe, kada se prorjeđuje krošnja, uklanjaju se zgusnute, suhe ili bolesne grane i potiče se obnova rodnog drva, a jaka zimska rezidba nije prikladna zbog povećanog rizika od infekcija. Šljive su uglavnom otporne na mraz, no kod mladih stabala preporučuje se zaštititi deblo od pucanja zbog mraza i oštećenja od divljači. 

Više na:  Upute za uzgoj šljiva

Autor: Kristýna | Revizija: 12.06. 2026