Šljiva 'Kolonovidnaja' - za stupasti uzgoj Prunus cerasifera 'Kolonovidnaja'

Detaljan opis proizvoda

Šljiva 'Kolonovidnaja' - za stupasti uzgoj - potječe s krimske eksperimentalne oplemenjivačke stanice Sveruskog instituta za biljnu proizvodnju N. I. Vavilova. Na stvaranju sorte radili su G. V. Eremin i S. N. Zabrodin, a u državni registar upisana je 2002. godine. Razvija srednje bujno, vitko do stupasto stablo rjeđe krošnje, zahvaljujući čemu se dobro uklapa i na mjesta s ograničenim prostorom. Kod voćaka konačna visina i širina ovise o korištenoj podlozi, načinu reza i uzgojnom obliku. Listovi su zeleni, jajoliki do eliptični, s fino pilastim rubom. Bijeli cvjetovi pojavljuju se u proljeće, obično od travnja do svibnja, i pružaju hranu pčelama i drugim kukcima oprašivačima. Sorta je djelomično samooplodna. Za redovitiji i veći urod preporučuje se uzgoj u blizini druge šljive koja cvjeta u isto vrijeme, primjerice sorti 'Kavkazská' ili 'Kometa'. Plodovi su jajoliki, mogu doseći masu i do oko 30 g i imaju sjajnu ljubičastocrvenu kožicu. Meso ploda srednje je čvrsto, ružičasto i tijekom dozrijevanja poprima zasićeniju crvenu boju. Okus je izrazito aromatičan, pretežno slatkast s ugodnom kiselošću. Koštica se djelomično odvaja od mesa. Plodovi u našim uvjetima dozrijevaju otprilike od kraja srpnja do početka kolovoza i prikladni su za izravnu konzumaciju i za konzerviranje. Dobro podnose rukovanje i prijevoz. Uzak rast praktičan je za manje vrtove, uz staze ili na mjestima gdje bi uobičajena široka krošnja zauzimala previše prostora. Nadzemni dijelovi su bez trnova.

Uzgoj: Najbolje uspijeva u dubokim, srednje teškim do ilovastim tlima s dovoljno humusa, dobrom propusnošću i sposobnošću zadržavanja umjerene vlage, pri čemu je optimalna neutralna do blago lužnata reakcija tla. Neprikladna su trajno prevlažna, zbijena ili izrazito laka tla siromašna organskom tvari. Položaj treba biti sunčan do blago polusjenovit, topao i prozračan, zaštićen od jakih hladnih vjetrova. Sadnja je moguća od proljeća do jeseni, a potrebno je osigurati dovoljno prostora za korijenov sustav i krošnju. Pri sadnji više stabala preporučuje se razmak sadnje od otprilike 4 do 5 metara, ovisno o bujnosti podloge i karakteru sorte. Zalijevanje je važno osobito nakon sadnje i u razdobljima suše. Gnojidba se provodi prije svega u proljeće prije početka vegetacije i nakon cvatnje, najbolje kompostom ili uravnoteženim gnojivima s umjerenim udjelom dušika, fosfora i kalija. Rez šljiva provodi se uglavnom nakon berbe, kada se prorjeđuje krošnja, uklanjaju se zgusnute, suhe ili bolesne grane i potiče se obnova rodnog drva, pri čemu jak zimski rez nije prikladan zbog povećanog rizika od infekcija. Šljive su uglavnom otporne na mraz, no kod mladih stabala preporučuje se zaštititi deblo od pucanja zbog mraza i oštećenja od divljači.

Više na: Upute za uzgoj šljiva

Autor: Nicol | Revizija: 30.7. 2026