Šljiva 'Kolonovidnaja' - kontejner Prunus cerasifera 'Kolonovidnaja'

Detaljan opis proizvoda

Šljiva 'Kolonovidnaja' - potječe s krimske eksperimentalne oplemenjivačke stanice Sveruskog istraživačkog instituta za biljnu proizvodnju N. I. Vavilov. Na nastanku sorte radili su G. V. Eremin i S. N. Zabrodin, a u državni registar upisana je 2002. godine. Razvija srednje bujno, vitko do stupasto stablo s rjeđom krošnjom, zbog čega se dobro uklapa i na mjesta s ograničenim prostorom. Kod voćaka konačna visina i širina ovise o korištenoj podlozi, načinu rezidbe i uzgojnom obliku. Listovi su zeleni, jajoliki do eliptični, sitno napiljenog ruba. Bijeli cvjetovi pojavljuju se u proljeće, obično u travnju i svibnju, i pružaju hranu pčelama i drugim kukcima oprašivačima. Sorta je djelomično samooplodna. Za redovitiji i veći urod preporučuje se uzgoj u blizini druge šljive koja cvjeta u isto vrijeme, primjerice sorti 'Kavkazská' ili 'Kometa'. Plodovi su jajoliki, mogu dosegnuti masu do oko 30 g i imaju sjajnu ljubičastocrvenu kožicu. Meso ploda srednje je čvrsto, ružičasto i tijekom dozrijevanja poprima zasićeniju crvenu boju. Okus je izrazito aromatičan, pretežno sladak s ugodnom kiselošću. Koštica se djelomično odvaja od mesa. U našim uvjetima plodovi dozrijevaju približno od kraja srpnja do početka kolovoza i prikladni su za svježu potrošnju i za konzerviranje. Dobro podnose rukovanje i prijevoz. Uski rast praktičan je za manje vrtove, uz staze ili na mjestima gdje bi uobičajena široka krošnja zauzimala previše prostora. Nadzemni dijelovi su bez trnova.

Uzgoj: Najbolje uspijeva u dubokim, srednje teškim do ilovastim tlima bogatim humusom, dobre propusnosti i sposobnosti zadržavanja umjerene vlage, a optimalna je neutralna do blago lužnata reakcija tla. Nepogodna su trajno prevlažna, zbijena ili izrazito laka tla siromašna organskom tvari. Položaj treba biti sunčan do blago polusjenovit, topao i prozračan, zaštićen od jakih hladnih vjetrova. Sadnja je moguća od proljeća do jeseni, pri čemu je potrebno osigurati dovoljno prostora za korijenov sustav i krošnju. Pri sadnji više stabala preporučuje se razmak sadnje od približno 4 do 5 metara, ovisno o bujnosti podloge i karakteru sorte. Zalijevanje je važno osobito nakon sadnje i u razdoblju suše. Gnojidba se provodi prvenstveno u proljeće prije početka vegetacije i nakon cvatnje, najbolje kompostom ili uravnoteženim gnojivima s umjerenim udjelom dušika, fosfora i kalija. Rezidba šljiva provodi se uglavnom nakon berbe, kada se krošnja prorjeđuje, uklanjaju se grane koje je zgušnjavaju te suhe ili bolesne grane i potiče se obnova rodnih izboja, a jaka zimska rezidba nije prikladna zbog povećanog rizika od infekcija. Šljive su uglavnom otporne na mraz, no kod mladih stabala preporučuje se zaštititi deblo od pucanja zbog mraza i od oštećenja divljači.

Više na: Upute za uzgoj šljiva 

Autor: Nicol | Revizija: 30.7. 2026