Šljiva 'Herman' Prunus domestica 'Herman'

Detaljan opis proizvoda

Šljiva 'Herman' - rana sorta polušljive iz švedskog oplemenjivanja u postaji Balsgård. Nastala je križanjem sorti 'Czar' i 'Ruth Gerstetter', a prvi opis potječe iz 1972. godine. Pripada prvim europskim šljivama koje dozrijevaju u sezoni, pa dobro nadopunjuje srednje rane i kasne šljive. Rast je srednje bujan do bujniji, a konačna veličina krošnje ovisi o podlozi, tlu, rezu i uzgojnom obliku. Krošnja se održava prozračnom kako bi se rani plodovi brzo sušili i ravnomjerno dozrijevali. Listovi su zeleni i eliptični, a bijeli cvjetovi pojavljuju se u travnju i svibnju. Cvjetovi pružaju nektar i pelud pčelama, bumbarima i drugim oprašivačima. Plodovi dozrijevaju od sredine do kraja srpnja, na toplim položajima i ranije. Srednje su veliki, jajoliki, modroljubičasti do modri, s nježnim maškom. Meso ploda je žutozeleno, sočno, kiselkasto slatko i pri punoj zrelosti dobro se odvaja od koštice. Plodovi sadrže šećere, vlakna, kalij, organske kiseline i polifenolne tvari. Prikladni su za jelo u svježem stanju, za kolače, biskvitne kolače s voćem, kompote, džemove, voćne umake i zamrzavanje. Sorta je samooplodna.

Uzgoj: Odgovaraju joj duboka, srednje teška do ilovasta tla bogata humusom, dobre propusnosti i sposobnosti zadržavanja umjerene vlage, pri čemu je optimalna neutralna do slabo lužnata reakcija tla. Neprikladna su trajno prevlažna, zbijena ili izrazito lagana tla siromašna organskom tvari. Položaj treba biti sunčan do blago polusjenovit, topao i prozračan, zaštićen od jakih hladnih vjetrova. Sadnja je moguća od proljeća do jeseni, a potrebno je osigurati dovoljno prostora za korijenov sustav i krošnju. Pri sadnji više stabala preporučuje se razmak sadnje od približno 4 do 5 metara, ovisno o bujnosti podloge i karakteru sorte. Zalijevanje je važno osobito nakon sadnje i u razdoblju suše. Gnojidba se provodi ponajprije u proljeće prije početka vegetacije i nakon cvatnje, najbolje kompostom ili uravnoteženim gnojivima s primjerenim sadržajem dušika, fosfora i kalija. Rezidba šljiva provodi se uglavnom nakon berbe, kada se prorjeđuje krošnja, uklanjaju se zgusnute, suhe ili bolesne grane i potiče se obnova rodnog drva, pri čemu jaka zimska rezidba nije prikladna zbog povećanog rizika od infekcija. Šljive su uglavnom otporne na mraz, no kod mladih stabala preporučuje se zaštititi deblo od pucanja zbog mraza i oštećenja od divljači.

Više na:  Upute za uzgoj šljiva

Autor: Kristýna | Revizija: 12.06. 2026