Šljiva 'Gabrovska' Prunus domestica 'Gabrovská'

Detaljan opis proizvoda

Šljiva 'Gabrovska' - kasna sorta šljive bugarskog podrijetla. Nastala je u području Drjanova križanjem sorti 'Kjustendilska' i 'Montfortska', zahvaljujući čemu spaja karakter prave šljive s čvršćim mesom i dobrom uporabom za preradu. Rast je srednje bujan, krošnja je sklona gušćem grananju, a konačna veličina ovisi o podlozi, tlu, rezidbi i uzgojnom obliku. Listovi su zeleni i eliptični, a bijeli cvjetovi pojavljuju se od travnja do svibnja. Cvjetove posjećuju pčele, bumbari i drugi oprašivači. Plodovi dozrijevaju u prvoj polovici rujna. Krupniji su nego kod domaće šljive, elipsoidni, tamno ljubičastoplavi, s izraženim maškom i čvrstom kožicom. Meso je žućkasto, čvrsto, sočno, slatkasto-kiselkasto, blago aromatično i dobro se odvaja od koštice. Plodovi sadrže šećere, vlakna, kalij, organske kiseline i polifenole. Zahvaljujući čvrstoći dobro podnose rukovanje i prikladni su za jelo u svježem stanju, za kolače, kompote, pekmez, džemove, sušenje, zamrzavanje i pečenje rakije. Sorta je djelomično samooplodna i rađa i samostalno. Za veći i ujednačeniji urod pomaže blizina prikladne šljive istodobne cvatnje, osobito 'Stanley', zatim 'Čačanska lepotica', 'Haganta' ili 'President'. U vrtu se dobro nadovezuje na ranije sorte šljiva i produljuje berbu do rujna.

Uzgoj: Najbolje uspijeva u dubokim, srednje teškim do ilovastim tlima bogatim humusom, dobro propusnim i sposobnim zadržati umjerenu vlagu, pri čemu je optimalna neutralna do blago lužnata reakcija tla. Neprikladna su trajno prevlažna, zbijena ili izrazito laka tla siromašna organskom tvari. Položaj treba biti sunčan do blago polusjenovit, topao i prozračan, zaštićen od jakih hladnih vjetrova. Sadnja je moguća od proljeća do jeseni, a potrebno je osigurati dovoljno prostora za korijenov sustav i krošnju. Pri sadnji više stabala preporučuje se razmak sadnje od približno 4 do 5 metara, ovisno o bujnosti podloge i karakteru sorte. Zalijevanje je važno osobito nakon sadnje i u razdobljima suše. Gnojidba se provodi prije svega u proljeće prije početka vegetacije i nakon cvatnje, najbolje kompostom ili uravnoteženim gnojivima s umjerenim udjelom dušika, fosfora i kalija. Rezidba šljiva provodi se uglavnom nakon berbe, kada se prorjeđuje krošnja, uklanjaju se grane koje zgušnjavaju krošnju, suhe ili bolesne grane te se potiče obnova rodnog drva, a jaka zimska rezidba nije preporučljiva zbog povećanog rizika od infekcija. Šljive su uglavnom otporne na mraz, no kod mladih stabala preporučuje se zaštititi deblo od pucanja zbog mraza i oštećenja od divljači.

Više na:  Upute za uzgoj šljiva

Autor: Kristýna | Revizija: 11.06. 2026