Renkloda 'Malvazinka' Prunus domestica subsp. italica 'Malvazinka'

Detaljan opis proizvoda

Renkloda 'Malvazinka' - stara engleska sorta poznata još iz prve polovice 19. stoljeća. U češkim pomološkim izvorima svrstava se među rane šljive odnosno renklode. U mladosti raste bujnije, kasnije rast slabi, a krošnja se širi u rahliji oblik. Bijeli cvjetovi pojavljuju se u travnju i svibnju. Cvjetovi razmjerno dobro podnose kasna proljetna zahlađenja. Sorta je stranooplodna, pa joj je u blizini potrebna druga prikladna šljiva istodobne cvatnje. Provjereni oprašivači su Zelena renkloda, 'Oullinska' i 'Althanova', a prikladna je i Mirabela iz Nancyja. Plodovi teže približno 35–55 g, gotovo su okrugli, ružičaste do tamnocrvene, ponekad svijetloljubičaste kožice s maškom. Žućkasto do zelenkastožuto meso ploda čvrsto je, a pritom vrlo sočno. Okus je slatko-nakiseo, svjež i u punoj zrelosti ugodno aromatičan. Koštica se odvaja srednje dobro do dobro, ovisno o stupnju zrelosti. Berba traje od kraja srpnja do sredine kolovoza. U kuhinji je pogodna za jelo u svježem stanju, za kompote, džemove, kolače, sušenje i fermentaciju. Plodovi prirodno sadrže vlakna, kalij, vitamin C i biljne polifenole, pa se dobro uklapaju u raznoliku prehranu.

Uzgoj: Najbolje uspijeva u dubokim, srednje teškim do ilovastim tlima bogatima humusom, dobre propusnosti i sposobnosti zadržavanja umjerene vlage. Optimalna je neutralna do blago lužnata reakcija tla. Neprikladna su trajno prevlažna, zbijena ili izrazito laka tla siromašna organskom tvari. Položaj treba biti sunčan do blago polusjenovit, topao i prozračan te zaštićen od jakih hladnih vjetrova. Sadnja je moguća od proljeća do jeseni, uz osiguran dovoljan prostor za korijenov sustav i krošnju. Pri sadnji više stabala preporučuje se razmak sadnje od približno 4 do 5 metara, ovisno o bujnosti podloge i karakteru sorte. Zalijevanje je važno osobito nakon sadnje i u razdobljima suše. Gnojidba se provodi ponajprije u proljeće prije početka vegetacije i nakon cvatnje, najbolje kompostom ili uravnoteženim gnojivima s primjerenim udjelom dušika, fosfora i kalija. Rez šljiva provodi se uglavnom nakon berbe. Tada se krošnja prorjeđuje, uklanjaju se grane koje je zgušnjavaju te suhe ili bolesne grane, a potiče se obnova rodnog drva. Jaka zimska rezidba nije preporučljiva zbog povećanog rizika od infekcija. Šljive su uglavnom otporne na mraz, no kod mladih stabala preporučuje se zaštititi deblo od pucanja zbog mraza i oštećenja od divljači.

Više na: Upute za uzgoj šljiva

Autor: Jana | Revizija: 01.09. 2026