Pitomi orah 'Lara' - kontejner Juglans regia 'Lara'

Detaljan opis proizvoda

Pitomi orah 'Lara' - dugovječno voćno stablo podrijetlom s područja od Balkana do Male Azije, u vrtovima cijenjeno zbog jestivih plodova i hlada. Sorta 'Lara' francuska je selekcija, opisana kao odabir iz sijanaca u krugu sorte 'Payne', usmjeren na raniji ulazak u rodnost i visok udio rodnih bočnih izboja. Stablo oblikuje pravilnu krošnju i u uobičajenim vrtnim uvjetima doseže visinu od približno 10–12 m te širinu od 6–9 m. Krajem travnja i početkom svibnja pojavljuju se zelenkaste rese i neupadljivi ženski cvjetovi. Plodovi su krupni, često okruglastiji, sa svjetlijom jezgrom koja se iz tanje ljuske obično lako vadi. Okus je nježan, bez izražene gorčine, prikladan za svježu konzumaciju i sušenje. Orasi prirodno sadrže nezasićene masne kiseline, bjelančevine, vlakna i minerale, primjerice magnezij i cink. Sorta je djelomično samooplodna, a za redovitiji zametak plodova prikladan je oprašivač 'Franquette' ili 'Fernette' na udaljenosti do nekoliko desetaka metara.

Pitomi orah- klasični orah koji se uzgaja već mnogo stoljeća. Doseže visinu do 30 m. Krošnja je gotovo kuglasta i sastoji se od teških grana. Staro deblo svijetlosive je boje s dubokim, nepravilnim i okomitim brazdama. Listići su jajoliki do ovalni, dugi otprilike 8 - 12 cm. Cijeli list naraste do duljine od 20 - 30 cm. Listovi su neperasti i jarkozelene boje. Nakon razvoja lišća pojavljuju se krupne muške rese, duge otprilike 7 cm, i manji ženski cvjetovi skupljeni po 2 ili 3. Plodovi su skriveni pod zelenom, glatkom i gotovo okruglom ovojnicom. Orah je svijetlosmeđe boje i vrlo ukusan. Stablo rađa tek u dobi od oko 15 godina. Korijen prodire vrlo duboko.

Uzgoj:  U kontinentalnoj Hrvatskoj najbolje se pokazuju sunčani položaji s dobrim strujanjem zraka, idealno izvan mraznih udolina, jer kasni proljetni mrazevi mogu oštetiti cvjetove. Prikladno je dublje, hranjivo i dobro drenirano tlo s pH približno 6,5–7,8, a na teškim, prevlažnim tlima korijen strada. Sadnja se provodi u proljeće od ožujka do travnja ili u jesen od listopada do studenog, a stabla u kontejneru mogu se saditi i dulje dok tlo nije smrznuto. Preporučeni razmak sadnje je otprilike 8–10 m. Berba je najčešće od druge polovice rujna do listopada, kada zelena ovojnica puca i orasi se lako odvajaju. Nakon berbe orasi se suše u jednom sloju na prozračnom mjestu kako bi se smanjio rizik od plijesni, a jezgre zadržale boju i aromu. Otpornost dozrelog drva na mraz navodi se oko -25 °C, a mladim stablima pogoduju malčiranje i zaštita debla od oštećenja divljači. Rez se ograničava na uzgojni i zdravstveni, a prikladno razdoblje je ljeto nakon dozrijevanja izboja, jer zimski rez može jače „suziti“ i povećati rizik od infekcija. Zalijevanje je važno ponajprije u prve 2–3 godine nakon sadnje te u sušnim ljetima tijekom nalijevanja plodova, a za gnojidbu obično je dovoljan kompost uz proljetnu dozu dušika. Uzgoj u posudi ima smisla samo kratkoročno, jer korijenov sustav brzo ojača i traži prostor. U kišnim proljećima može se pojaviti bakterijska pjegavost oraha i gljivične pjegavosti lišća, a plodove mogu oštetiti orahova muha ili savijači. Ispod krošnje djeluje juglon, pa osjetljivijim biljkama u blizini slabije uspijevaju, a travnjak ili šljunak praktičan su izbor.

Više na: Upute za uzgoj oraha 

Autor: Kristýna | Revizija: 12.2. 2026