Pistacija 'Avdat' Pistacia vera 'Avdat'

Detaljan opis proizvoda

Pistacija 'Avdat' - ženska sorta pistacije podrijetlom iz Izraela, cijenjena zbog rane cvatnje, ukusnih izduženih plodova i ljuski koje dobro pucaju. Pistacia vera drevno je voćno stablo s područja Bliskog istoka i srednje Azije. Raste kao listopadno, prozračno razgranato stablo sivkaste kore i neparno perastih sivozelenih listova. Sorta 'Avdat' cvjeta rano, često već oko sredine travnja. Ženska je, pa sama ne daje plodove, a za urod joj je potreban pelud muške pistacije, idealno sorte 'Randy'. Neupadljivi cvjetovi razvijaju se u metlicama, a nakon oprašivanja nastaju grozdovi izduženih koštunica. Tijekom dozrijevanja vanjski omotač ploda poprima crvene do ružičastoljubičaste tonove, a unutra se razvija svijetla ljuska sa zelenkastom jestivom jezgrom. Berba u toplim položajima počinje od početka rujna. Jezgre imaju blago slatkast, uljast okus i koriste se svježe, pržene, za kolače, sladolede, deserte, kreme, salate i slana jela. Pistacije prirodno sadrže biljne masti, bjelančevine, vlakna, vitamin B6, kalij, fosfor, magnezij i obojene antioksidanse. U vrtu stablo djeluje lagano i mediteranski, a najljepše se ističe kao rijetko voćno stablo-soliter uz sunčani zid ili u zaštićenom dvorištu.

Podloga UCB1 - riječ je o novijoj podlozi koja se koristi u uzgoju pistacija. Ova podloga povećava rodnost i otpornost sadnica na bolesti te je tolerantna na zaslanjena tla i hladniju klimu.

Uzgoj: U kontinentalnoj Hrvatskoj uzgoj pistacija uspijeva samo u najtoplijim položajima s dugim vrućim ljetom, na punom suncu i u zavjetrini južne ekspozicije. Najprikladnije je dublje, vrlo propusno, radije suše tlo s većim udjelom vapna i pH vrijednošću približno 7,0–8,0, dok dugotrajno prevlaživanje povećava rizik od odumiranja korijena. Biljke u kontejneru sade se od ožujka do listopada. U prve dvije godine preporučuje se redovito zalijevanje, a kasnije je stablo prilično otporno na sušu. Gnojidba se temelji na kompostu u proljeće i manjim dozama kalija i magnezija tijekom ljeta, jer višak dušika potiče bujan rast nauštrb zametanja plodova. Rezidbom se oblikuje prozračna krošnja, a zimi se uklanjaju oštećene grane i one koje zgušnjavaju krošnju, jer stablo rađa na jednogodišnjem drvu. Berba obično traje od rujna do sredine listopada, ovisno o tijeku ljeta, kada se vanjski omotač lako odvaja, a ljuska je obojena. Odrasla stabla podnose mrazeve približno do -15 °C, dok mladim biljkama u mraznim udolinama može biti potrebna zimska zaštita i zaštita korijenove zone. Za redovitu cvatnju važno je i zimsko hlađenje, jer pistaciji treba dulje razdoblje hladnoće za listanje. Prvi značajniji urod obično se pojavljuje nakon 5–7 godina. U suhim nasadima pomaže mineralni malč koji smanjuje rast korova i održava tlo toplijim. Razmak sadnje iznosi otprilike 5–6 m, kako bi krošnja imala prostora, a vjetar mogao prenositi pelud.

Autor: Kristýna | Revizija: 29.06. 2026