Pistacija 'Avdat' - kontejner Pistacia vera 'Avdat'

Detaljan opis proizvoda

Pistacija 'Avdat' - ženska sorta pistacije podrijetlom iz Izraela, cijenjena zbog rane cvatnje, ukusnih duguljastih plodova i ljuski koje dobro pucaju. Pistacia vera drevna je voćka s područja Bliskog istoka i Srednje Azije. Raste kao listopadno, prozračno razgranato stablo sa sivkastom korom i neparno perastim sivozelenim listovima. Sorta 'Avdat' cvjeta rano, često već oko sredine travnja. Ženska je, pa sama ne stvara plodove i za urod treba pelud muške pistacije, idealno sorte 'Randy'. Neupadljivi cvjetovi razvijaju se u metlicama, a nakon oprašivanja iz njih nastaju grozdovi duguljastih koštunica. Tijekom dozrijevanja vanjski omotač ploda poprima crvene do ružičasto-ljubičaste tonove, a unutra se razvija svijetla ljuska sa zelenkastom jestivom jezgrom. Berba u toplim položajima počinje od početka rujna. Jezgre imaju blago slatkast, uljast okus i koriste se svježe, pržene, u kolačima, sladoledima, desertima, kremama, salatama i slanim jelima. Pistacije prirodno sadrže biljne masti, bjelančevine, vlakna, vitamin B6, kalij, fosfor, magnezij i obojene antioksidanse. U vrtu stablo djeluje lagano i mediteranski, a najljepše se ističe kao rijetka voćka soliter uz sunčani zid ili u zaštićenom dvorištu.

Podloga UCB1 - riječ je o novijoj podlozi koja se koristi u uzgoju pistacija. Ova podloga povećava rodnost i otpornost sadnica na bolesti te je tolerantna na zaslanjena tla i hladniju klimu.

Uzgoj: U kontinentalnoj Hrvatskoj uzgoj pistacija uspijeva samo u najtoplijim položajima s dugim vrućim ljetom, na punom suncu i u zavjetrini s južnom ekspozicijom. Najprikladnije je dublje, vrlo propusno, radije suše tlo s većim udjelom vapna, pH približno 7,0–8,0, dok dugotrajno prevlaživanje povećava rizik od odumiranja korijena. Sadnja biljaka u kontejneru provodi se od ožujka do listopada, u prve dvije godine preporučuje se redovito zalijevanje, a kasnije je drvenasta biljka prilično otporna na sušu. Gnojidba se temelji na kompostu u proljeće i manjim dozama kalija i magnezija tijekom ljeta, a višak dušika potiče bujan rast nauštrb zametanja plodova. Rez se usmjerava na prozračnu krošnju, zimi se uklanjaju oštećene grane i one koje zgušnjavaju krošnju, jer biljka rađa na jednogodišnjem drvu. Berba obično traje od rujna do sredine listopada, ovisno o tijeku ljeta, kada se vanjski omotač lako odvaja, a ljuska je obojena. Odrasla stabla podnose mrazeve približno do -15 °C, a mlade biljke u mraznim kotlinama mogu zahtijevati zimsku zaštitu i zaštitu zone korijena. Za redovitu cvatnju važno je i zimsko hlađenje, jer pistacija treba dulje razdoblje niskih temperatura za kretanje pupova. Prvi značajniji urod obično se pojavljuje nakon 5–7 godina. U suhim nasadima pomaže mineralni malč koji smanjuje zakorovljenost i održava tlo toplijim. Razmak sadnje iznosi otprilike 5–6 m, kako bi krošnja imala prostora, a vjetar mogao prenositi pelud.

Autor: Kristýna | Revizija: 29.06. 2026