Orah 'Tulare' Juglans regia 'Tulare'

Detaljan opis proizvoda

Orah 'Tulare' - dugovječno voćno stablo podrijetlom s područja od Balkana do Male Azije. U vrtu ima dvostruku ulogu: daje jestive plodove i ujedno pruža prirodan hlad. Sorta 'Tulare' uzgojena je na University of California, Davis, u programu H. Forde, a predstavljena je 1991. godine. Riječ je o sorti s izraženim udjelom bočne rodnosti na jednogodišnjim izbojima, zbog čega se često navodi raniji početak rađanja u usporedbi s uobičajenim sijancima. Stablo oblikuje pravilnu, pretežno uspravnu krošnju i u zrelosti u vrtnim uvjetima obično doseže 10–12 m × 6–9 m. Cvatnja se odvija na prijelazu travnja i svibnja, muški cvjetovi tvore zelenkaste rese, a ženski su neupadljivi. Plodovi su krupni, s tanjom ljuskom i svijetlom jezgrom koja se iz nje obično lako vadi, a udio jezgre kod ove sorte često se navodi oko 54–55 %. Okus je nježan, bez izražene gorčine. Jezgre prirodno sadrže nezasićene masne kiseline, bjelančevine, vlakna i minerale, primjerice magnezij i cink. U kompoziciji se uklapa i u prostrane vrtove s podrastom trajnica i proljetnim lukovicama, gdje nježno listanje i kasniji hlad stvaraju promjenjiv ritam sezone. 'Tulare' se navodi kao djelomično samooplodna sorta, a za redovitiji urod u krugu od nekoliko desetaka metara dokazao se oprašivač 'Franquette' ili 'Fernette'.

Orah- klasični orah koji se uzgaja već mnogo stoljeća. Doseže visinu do 30 m. Krošnja je gotovo kuglasta i sastoji se od teških grana. Staro deblo je svijetlosivo s dubokim, nepravilnim i okomitim brazdama. Listići su jajoliki do ovalni, dugi otprilike 8 - 12 cm. Cijeli list doseže duljinu 20 - 30 cm. Listovi su neparno perasti i jarkozelene boje. Nakon razvoja lišća pojavljuju se krupne muške rese duge oko 7 cm i manji ženski cvjetovi skupljeni po 2 ili 3. Plodovi su skriveni pod zelenom, glatkom i gotovo okruglom ovojnicom. Orah je svijetlosmeđe boje i vrlo ukusan. Stablo počinje rađati tek u dobi od oko 15 godina. Korijenje prodire vrlo duboko.

Uzgoj:  U kontinentalnoj Hrvatskoj najbolje se pokazuju sunčani položaji s dobrim strujanjem zraka, idealno izvan mraznih udolina, jer kasni proljetni mrazevi mogu oštetiti cvjetove. Pogodno je dublje, hranjivo i dobro drenirano tlo s pH vrijednošću otprilike 6,5–7,8, a na teškim, prevlažnim tlima korijenje trpi. Sadnja se obavlja u proljeće od ožujka do travnja ili u jesen od listopada do studenoga, a stabla u kontejneru mogu se saditi i dulje dok tlo nije smrznuto. Preporučeni razmak sadnje je otprilike 8–10 m. Berba najčešće počinje od druge polovice rujna i traje do listopada, kada zelena ovojnica puca i plodovi se lako odvajaju. Nakon berbe orasi se suše u jednom sloju na prozračnom mjestu kako bi se smanjio rizik od plijesni i kako bi jezgre zadržale boju i aromu. Otpornost dozrelog drva na mraz navodi se oko -25 °C, a mladim stablima pogoduju malč i zaštita debla od divljači. Rez se ograničava na uzgojni i zdravstveni, a prikladno razdoblje je ljeto nakon dozrijevanja izboja, jer zimski rez može jače „suziti“ i povećati rizik od infekcija. Zalijevanje je važno ponajprije u prve 2–3 godine nakon sadnje te u sušnim ljetima tijekom nalijevanja plodova, a za gnojidbu obično je dovoljan kompost i proljetna doza dušika. Uzgoj u posudi ima smisla samo kratkoročno, jer korijenov sustav brzo jača i treba prostor. U kišnim proljećima može se pojaviti bakterijska pjegavost oraha i gljivične pjegavosti lista, a plodove mogu oštećivati orahova muha ili savijači. Ispod krošnje djeluje juglon, zbog čega osjetljivijim biljkama u blizini slabije uspijevaju, pa su travnjak ili šljunak praktičan izbor.

Više na: Upute za uzgoj oraha 

Autor: Nikol | Revizija: 12.1. 2026