Orah 'Ovata' Juglans regia 'Ovata'

Detaljan opis proizvoda

Orah 'Ovata' - listopadno stablo podrijetlom iz zapadne i srednje Azije, u našim vrtovima cijenjeno zbog aromatičnih jezgri oraha i upečatljive, široko zasvođene krošnje. Sorta 'Ovata' potječe iz Moldavije i registrirana je 2018. godine. Stablo je srednjeg do jakog rasta i razvija široku, okruglu krošnju koja pruža srednje gustu sjenu. Listovi su veliki, neparno perasti, ugodnog mirisa kad se protrljaju. Cvjetovi se obično pojavljuju u travnju i svibnju, muški u resama, ženski na mladicama. Glavna prednost su iznimno krupni plodovi, prosječno 36–42 mm, uobičajene mase 18–23 g. Ljuska je relativno tanja, a jezgra se lako vadi, svijetle je boje i čini približno 48 % mase oraha. Blagi okus dolazi do izražaja u pečenju i pri izravnoj konzumaciji. U zrelosti se u dobrim uvjetima može računati s visinom od približno 12–18 m i širinom od 10–15 m, zbog čega orah zahtijeva razmak od građevina. Ispod krošnje može se očitovati alelopatsko djelovanje juglona. Riječ je o stranooplodnoj sorti, a prikladan oprašivač je primjerice sorta 'Fernette'.

Orah je klasični domaći orah koji se uzgaja već mnogo stoljeća. Doseže visinu do 30 m. Krošnja je gotovo kuglasta i sastoji se od teških grana. Staro deblo je svijetlosivo s dubokim, nepravilnim i okomitim brazdama. Liske su jajolike do ovalne, duge otprilike 8 - 12 cm. Cijeli list doseže duljinu od 20 - 30 cm. Liske su cjelovita ruba i jarko zelene boje. Nakon razvoja listova pojavljuju se velike muške rese, duge oko 7 cm, te manji ženski cvjetovi skupljeni po 2 ili 3. Plodovi su skriveni pod zelenom ljuskom, gotovo okruglog oblika i glatkom. Orah je svijetlosmeđe boje i vrlo ukusan. Stablo počinje rađati tek u dobi od oko 15 godina. Korijen prodire vrlo duboko.

Uzgoj: Za uzgoj u kontinentalnoj Hrvatskoj preporučuje se topao, sunčan položaj u zavjetrini, gdje se smanjuju oštećenja od kasnih proljetnih mrazeva i poboljšava dozrijevanje drva. Najprikladnije je duboko, hranjivo i propusno tlo, idealno ilovasto do ilovasto-pjeskovito, s pH približno 6,5–7,5 i dobrom drenažom. Sadnja se obično provodi od ožujka do studenoga izvan razdoblja mraza. Nakon sadnje važno je redovito zalijevanje do ukorjenjivanja, kasnije stablo podnosi i kraća sušna razdoblja, no u vrućim ljetima korisni su malčiranje i dodavanje organske tvari. Gnojidba je umjerena, s naglaskom na kalij i magnezij, jer višak dušika potiče bujan rast i povećava osjetljivost na bolesti. Rez se ograničava na uzgojni i zdravstveni te se provodi izvan razdoblja jakog kretanja sokova, radije ljeti, kako bi se smanjilo istjecanje soka. Berba se odvija u rujnu i listopadu, ovisno o položaju, čim zelena ljuska posmeđi i orasi se lako odvajaju, a nakon dosušivanja poboljšava se njihova trajnost. Odrasla stabla otporna su na mraz približno do -32 °C, a mladim sadnicama pogoduju malč i zaštita debalca od grickanja divljači. Za dobru osunčanost krošnje ostavlja se razmak sadnje približno 8–10 m. Od bolesti i štetnika mogu se pojaviti antraknoza, bakterijska pjegavost lista ili orahova muha, a pomažu prozračna krošnja, uklanjanje zaražene zelene ljuske i redovito dodavanje kalija.

Autor: Kristýna | Revizija: 12.02.2026

Više na:  Upute za uzgoj oraha