Orah 'Lara' Juglans regia 'Lara'

Detaljan opis proizvoda

Orah 'Lara' - dugovječno voćno stablo podrijetlom s područja od Balkana do Male Azije, u vrtovima cijenjeno zbog jestivih plodova i hlada. Sorta 'Lara' francuska je selekcija, opisivana kao odabir iz sijanaca u krugu sorte 'Payne', usmjerena na raniji ulazak u rod i visok udio bočne rodnosti. Stablo razvija pravilnu krošnju i u uobičajenim vrtnim uvjetima doseže približno 10–12 m visine i 6–9 m širine. Na prijelazu travnja i svibnja pojavljuju se zelenkaste rese i neupadljivi ženski cvjetovi. Plodovi su krupni, često okrugliji, sa svjetlijom jezgrom koja se iz tanje ljuske obično lako vadi. Okus je nježan, bez izražene gorčine, prikladan za svježu potrošnju i sušenje. Orasi prirodno sadrže nezasićene masne kiseline, bjelančevine, vlakna i minerale, primjerice magnezij i cink. Sorta je djelomično samooplodna, a za redovitiji zametak plodova preporučuje se oprašivač 'Franquette' ili 'Fernette' na udaljenosti od nekoliko desetaka metara.

Obični orah- klasičan orah koji se uzgaja već mnogo stoljeća. Doseže visinu do 30 m. Krošnja je gotovo kuglasta i sastoji se od teških grana. Staro deblo svijetlosive je boje s dubokim, nepravilnim i okomitim brazdama. Liske su jajolike do ovalne, duge oko 8 - 12 cm. Cijeli list doseže duljinu 20 - 30 cm. Liske su cjelovitog ruba i jarkozelene boje. Nakon listanja pojavljuju se krupne muške rese, duge oko 7 cm, i manji ženski cvjetovi skupljeni po 2 ili 3. Plodovi su skriveni pod zelenom, glatkom i gotovo okruglom ovojnicom. Orah je svijetlosmeđe boje i vrlo ukusan. Stablo počinje rađati tek u dobi od oko 15 godina. Korijen prodire vrlo duboko.

Uzgoj:  U kontinentalnoj Hrvatskoj najbolje se pokazuju sunčani položaji s dobrim strujanjem zraka, idealno izvan mraznih udolina, jer kasni proljetni mrazevi mogu oštetiti cvjetove. Najprikladnije je dublje, hranjivo i dobro drenirano tlo s pH približno 6,5–7,8, a na teškim prevlažnim tlima korijen strada. Sadnja se provodi u proljeće od ožujka do travnja ili u jesen od listopada do studenog, a stabla u kontejneru mogu se saditi i dulje dok tlo nije smrznuto. Preporučeni razmak sadnje je oko 8–10 m. Berba najčešće počinje od druge polovice rujna do listopada, kada zelena ovojnica puca i orasi se lako odvajaju. Nakon berbe orasi se suše u jednom sloju na prozračnom mjestu kako bi se smanjio rizik od plijesni, a jezgre zadržale boju i aromu. Otpornost dozrelog drva na mraz navodi se do oko -25 °C, a mladim stablima pogoduju malčiranje i zaštita debla od oštećenja divljači. Rez se ograničava na uzgojni i zdravstveni, a prikladno razdoblje je ljeto nakon dozrijevanja izboja, jer zimski rez može jače „suziti“ i povećati rizik od infekcija. Zalijevanje je važno ponajprije u prve 2–3 godine nakon sadnje i u sušnim ljetima tijekom nalijevanja plodova, a za gnojidbu obično dostaje kompost i proljetna doza dušika. Uzgoj u posudi ima smisla samo kratkoročno, jer korijenov sustav brzo jača i traži prostor. U kišnim proljećima može se pojaviti bakterijska pjegavost oraha i gljivične pjegavosti lista, a plodove mogu oštetiti orahova muha ili savijači. Ispod krošnje djeluje juglon, pa osjetljivije biljke u blizini slabije uspijevaju, a travnjak ili šljunak praktičan su izbor.

Više na: Upute za uzgoj oraha 

Autor: Nikol | Revizija: 12.1. 2026