Azijska kruška 'Hosui' Pyrus pyrifolia 'Hosui'

Detaljan opis proizvoda

Azijska kruška 'Hosui' - voćna vrsta iz istočne Azije, gdje se posebno cijene čvrsto, hrskavo meso i visoka sočnost plodova. Sorta 'Hosui' nastala je u Japanu i pripada raširenim jesenskim tipovima koji u našim uvjetima pouzdano dozrijevaju u toplijim položajima. Cvjetovi se pojavljuju u travnju, bijeli su i medonosni, a uz dobro oprašivanje stablo redovitije zameće plodove. Plodovi su srednje veliki do veliki, kuglasti do blago spljošteni, kožica je zlatnosmeđa do brončana s nježnom rđastom prevlakom i sitnim točkicama. Meso ploda je svijetložućkasto, čvrsto, hrskavo i vrlo sočno, a okus sladak s blagom kiselinom i laganom vinskom notom. Berba u kontinentalnoj Hrvatskoj najčešće traje od kraja kolovoza do rujna, plodovi se beru s peteljkom i u hladnom obično traju dulje od uobičajenih ljetnih krušaka. U kuhinji se koriste svježi, u salatama, uz sireve i za sušenje, pri čemu zahvaljujući čvrstom mesu zadržavaju strukturu. Plodovi prirodno sadrže vodu, vlakna i vitamin C. Rodnost se razvija pretežno na kratkom rodnom drvu, zato se pri rezidbi cijeni umjereniji pristup i redovita obnova rodnih grančica. Kožica je čvršća, ali u punoj zrelosti ostaje ugodno tanka i pri zagrizu brzo otpušta sok, što je tipično obilježje nashija. Pri jačem zametanju plodovi se razvijaju u skupinama, a veličina je ujednačenija kada se dio zametnutih plodova u lipnju prorijedi na jedan do dva po cvatu. Sorte nashija su stranooplodne, pa se za 'Hosui' radi boljeg zametanja uobičajeno preporučuje oprašivač druge sorte s istim vremenom cvatnje, primjerice 'Kosui', 'Nijisseiki' ili 'Shinseiki'.

Uzgoj: Biraju se sunčani položaji zaštićeni od isušujućeg vjetra. Odgovara dublje, humusno i dobro propusno tlo, s pH oko 6,0–7,5. U težim glinastim tlima drenaža se poboljšava dodatkom šljunka i organske tvari, a kod mladih stabala važno je ravnomjerno zalijevanje, osobito od lipnja do kolovoza. Rez se provodi slično kao kod krušaka, s ciljem prozračne krošnje i prorjeđivanja rodnih grančica, a prikladno je i ljetno skraćivanje bujnijih izboja. Gnojidba je umjerena, u proljeće se koristi kompost ili uravnoteženo gnojivo za voćke, a u suši pomaže malčiranje. Sadnja se obavlja u proljeće od ožujka do svibnja ili u jesen od rujna do studenoga. U zrelosti stablo obično doseže 4–6 m visine i sličnu širinu, ovisno o podlozi i rezidbi. Otpornost na mraz dozrelih biljaka u praksi se navodi oko −27 °C, a cvjetovi mogu biti osjetljivi na kasne proljetne mrazeve. Od bolesti se prije svega prate bakterijska palež i krastavost, a pravovremeno prorjeđivanje krošnje smanjuje pritisak zaraze. Preporučeni razmak sadnje u vrtu iznosi 3,5–4,5 m. Uzgoj u posudi moguć je uz odabir slabije podloge i volumen od najmanje 40–60 l, pri čemu su važni odvod vode i zimska zaštita korijenove grude od promrzavanja. Oprašivanje obavljaju pčele i bumbari, pa se isplati cvjetni pokrov tla oko stabla.

Autor: Kristýna | Revizija: 21.02. 2026

Više na:  Upute za uzgoj krušaka