Vinova loza 'Pálava' Vitis vinifera 'Pálava'

Detaljan opis proizvoda

Vinova loza 'Pálava'  - vinska sorta uzgojena u Češkoj, na Moravi, 60-ih godina 20. stoljeća za proizvodnju aromatičnih bijelih vina nježnog muškatnog mirisa i ugodno slatkog okusa. Nastala je križanjem Traminca crvenog i Müller Thurgaua. Plodovi su svijetle crvenkastosive boje, a bobe su srednje veličine, sočne i aromatične, s karakterističnim muškatnim tonom. Masa grozdova kreće se između 300 i 400 g, a grozd je srednje velik i srednje zbijen. Loza kasno dozrijeva, najčešće u drugoj polovini listopada, ovisno o uvjetima i klimi. Sorta ima dobru otpornost na uobičajene gljivične bolesti, uključujući peronosporu i pepelnicu vinove loze, a podnosi mrazeve do -18 °C, pri čemu se zaštita mlađih izboja preporučuje pri ekstremnim mrazevima. 'Pálava' je pogodna za uzgoj na pergolama i žičanim potpornjima, doseže uobičajenu visinu vinskih sorti i daje stabilan i redovit urod. Plodovi se koriste prije svega za proizvodnju suhih, poluslatkih i slatkih aromatičnih vina izraženog muškatnog mirisa, a manje su pogodni za izravnu konzumaciju. Zahvaljujući spoju aromatičnog okusa, stabilnog uroda i skromnih zahtjeva u uzgoju sorta 'Pálava' omiljena je među svim vinogradarima i vrtnim uzgajivačima.

Uzgoj: Vinova loza najbolje uspijeva na sunčanom, toplom i zaštićenom položaju, idealno uz južni zid ili na padini, gdje ima dovoljno svjetla i topline za dozrijevanje grozdova. Tlo treba biti propusno, pjeskovito-ilovasto do ilovasto, bogato hranjivima, neutralne do blago lužnate reakcije. Teška i trajno prevlažna tla loza ne podnosi. Prije sadnje preporučuje se tlo obogatiti kompostom ili dobro razgrađenim stajskim gnojem. Zalijevanje je važno uglavnom u prvim godinama nakon sadnje i u razdobljima suše, a kasnije lozi dostaju prirodne oborine. U proljeće se prihranjuje kompostom ili gnojivom s većim udjelom kalija i fosfora radi poticanja rodnosti i dozrijevanja drva. Krajem srpnja provodi se prihrana složenim NPK gnojivom. Svake je godine nužna rezidba, koja se provodi u rano proljeće – uklanjaju se slabi i suvišni izboji, a ostavljaju se samo oni pupovi iz kojih loza treba rađati. Pravilnim rezom održava se vitalnost trsa i kvaliteta uroda. Mlade sadnice preporučuje se zaštititi od mraza.

Sadnice u kontejneru mogu se saditi od proljeća do jeseni, a sadnice golog korijena u proljeće ili u jesen nakon opadanja lišća. Pri sadnji se sadnica postavlja nekoliko centimetara dublje nego što je rasla u rasadniku, a nakon sadnje se temeljito zalije.

Autor: Lucie | Revizija: 16.11. 2025