Velecvjetna glicinija 'Blue Moon' Wisteria macrostachya 'Blue Moon'

Detaljan opis proizvoda

Velecvjetna glicinija 'Blue Moon' - kultivar je cijenjen zbog kasnijeg početka cvatnje i pouzdane zimske otpornosti. Stvara umjereno bujnu penjačicu koja na čvrstom osloncu obično doseže 4–7 m visine i 2,5–4 m širine, ovisno o vođenju i rezu. Listovi su neparno perasti, dugi 20–35 cm, u proljeće svijetlo do srednje zeleni, a u jesen požute. Cvjetovi su nježno mirisni, u nijansama od lavandasto plave do plavoljubičaste, složeni u povijene grozdove duge približno 20–30 cm. Pojedinačni cvjetovi otvaraju se postupno od osnove prema vrhu grozda, pa ukupni dojam traje dulje vrijeme. U srednjoeuropskim uvjetima prva cvatnja u pravilu nastupa u lipnju, istodobno s listanjem, a u toplim ljetima često slijedi slabiji val tijekom srpnja i kolovoza. Biljku redovito posjećuju bumbari i pčele. Nakon cvatnje razvija zelene, fino pustenaste mahune sa sjemenkama, a svi dijelovi biljke otrovni su ako se pojedu. U vrtnoj kompoziciji ističe se na pergolama, lukovima i sunčanim zidovima, gdje kompaktniji rast olakšava oblikovanje. Lijepo se slaže s klematisima koji cvatu od ljeta i ružama nježnih tonova, a izražen kontrast stvara i uz drvenaste biljke tamnozelenog ili sjajnog lišća.

Uzgoj: Glicinija za rast treba čvrst oslonac, a valja računati s time da za nekoliko godina može narasti i do 10 metara. Sadi se na toplo i sunčano mjesto. Prve 2 do 3 godine glicinijama se posvećuje posebna njega, redovito se gnoje i zalijevaju, a sredinom ljeta važno je prihraniti ih gnojivom s kalijem kako bi tkiva do jeseni dozrela. Za zimu se u prvim godinama preporučuje biljku prekriti granama četinjača. U oštrim zimama može promrznuti, ali obično ponovno potjera. Prije sadnje posuda s biljkom uranja se u vodu dok se korijenova gruda temeljito ne natopi. Iskopa se jama dimenzija 40x40x40 cm, na dno se stavi sloj dobro razgrađenog stajskog gnoja ili komposta debljine 10 cm i biljka se posadi. Sadi se 1-2 cm dublje nego što je prethodno rasla. Biljka se sadi najmanje 30 cm od zida ili druge biljke. Rez: Glicinije zahtijevaju redovitu rezidbu, bez nje bi mogle procvjetati tek nakon 15 godina. Pri sadnji glavni izboj skraćuje se na 50-70 cm, a bočni izboji na 3 pupa. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, zakidaju se iznad 3. do 4. lista (izboji kraći od 15 cm ne skraćuju se). Glavna mladica se ne skraćuje. Kada mladice izrasle iz skraćenih bočnih jednogodišnjih izboja dosegnu duljinu od 25 cm, zakidaju se iznad 5. do 6. lista, a kraće se ostavljaju. Ljetni rez ponavlja se još dvaput, kada zakinuti izboji dosegnu 15 do 20 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Druge godine u rano proljeće, kada više ne prijete mrazevi, izboji izrasli prethodne godine režu se iznad 5. do 6. pupa, a kraće grančice se ne režu. Vršni izboj se uopće ne reže. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, zakidaju se iznad 3. do 4. lista. To se ponavlja kad god mladice dosegnu 25 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Treće godine nakon sadnje na bočnim granama trebali bi se nalaziti cvjetni pupovi na dvogodišnjem drvu prošlogodišnjih izboja. Ako su produžni izboji dugi i snažni, u rano proljeće skraćuju se iznad 5. do 6. pupa, svi ostali ispod glavnog izboja skraćuju se iznad 3. do 4. pupa, a kraći i slabiji izboji koji rastu koso i vodoravno ostavljaju se jer se na tim grančicama stvaraju cvjetni pupovi. Ljeti se ponovno zakidaju mladice dulje od 25 cm. U sljedećim godinama glicinija obično više ne treba rez jer pojačano stvaranje cvjetonosnih grančica slabi rast. Kada vršni izboj premaši željenu visinu, privezuje se u vodoravan položaj. Kod starijih biljaka samo se održavanjem rezom sprječava neželjeni rast.

Autor: Nikol | Revizija: 12.11.2025