Uskolisni jasen 'Monophylla' Fraxinus angustifolia 'Monophylla'

Detaljan opis proizvoda

Uskolisni jasen 'Monophylla' - zanimljiv kultivar jasena. Glavno razlikovno obilježje ovog stabla jesu listovi, koji za razliku od uobičajenog druga nisu perasti, nego se razvijaju kao jednostavne, cjelorubne i izduženo kopljaste plojke. Ta neobična morfologija daje krošnji nježniji i vrlo estetičan karakter. U zrelosti stablo doseže visinu od 12 do 15 metara uz širinu krošnje od oko 8 do 10 metara. Habitus je pravilan, široko jajast i tijekom godina razvija gustu, dobro razgranatu strukturu. Cvjetovi su neupadljivi i pojavljuju se prije listanja u travnju. Plodovi su plosnate krilate roške. U vrtnoj arhitekturi kultivar se koristi ponajprije kao reprezentativan soliter u prostranim vrtovima ili kao drvoredno stablo uz šire gradske prometnice, gdje dolazi do izražaja njegova cjelogodišnja estetska vrijednost. Izvrsno se kombinira s nižim grmovima ili trajnicama koje ne zahtijevaju intenzivno zalijevanje.

Uskolisni jasen - brzorastuće listopadno stablo koje u zrelosti doseže visinu do 25 m. Tijekom godina habitus krošnje postaje široko jajast i poluotvoren. Neparno perasti listovi dosežu duljinu do 25 cm. Sastoje se od 13 kopljastih listića, pri čemu je gornja strana tamnozelena, a donja svjetlije zelena. U jesen se boje zlatnožuto. Kora je svijetlosiva i duboko izbrazdana. Cvat se pojavljuje još prije listanja, a čine ga sitni zelenkasti cvjetići složeni u metlice. U jesen se razvijaju krilate roške koje skrivaju sjemenke.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na punom suncu do svijetle polusjene i na mjestu s dubljim, hranjivim tlom. Najbolje mu odgovaraju ilovasta do pjeskovito-ilovasta tla koja zadržavaju vlagu, ali nisu dugotrajno prevlažna, s preporučenom pH vrijednošću približno 6,0–7,5. U toplijim krajevima kontinentalne Hrvatske podnosi i povremenu sušu i vjetar, a u prvim godinama korisno je redovitije zalijevanje i malč od kompostiranog lišća ili kore. Sadnja se najčešće provodi od listopada do travnja izvan razdoblja mraza. Rez se ograničava na odgojni i zdravstveni, najbolje u vrijeme vegetacijskog mirovanja, jer jači proljetni rez može izazvati jače „suzenje“. U drvoredu se ostavlja razmak sadnje od otprilike 6–8 m, ovisno o željenoj širini krošnje. Odrasla stabla obično podnose oko -20 °C, a osjetljiviji su mladi nasadi u mraznim kotlinama. U proljeće se pokazalo korisnim dodavanje komposta ili sporotopivog gnojiva s prevlašću kalija, koje potiče dozrijevanje tkiva. U gradskim nasadima isplati se paziti na zbijenost i zaslanjenost tla, stoga se koristi propusni strukturni supstrat i dovoljan prostor za navodnjavanje.

Autor: Nikol | Revizija: 3.6. 2026