Uskolisna borovnica / Divlja borovnica Vaccinium angustifolium

Detaljan opis proizvoda

Uskolisna borovnica / Divlja borovnica - iznimno otporan, listopadan grm podrijetlom sa sjeveroistoka Sjeverne Amerike. Ova drvenasta biljka doseže visinu od samo 20 do 60 centimetara, ali zahvaljujući podzemnim izdancima stvara guste, raširene sagove. Listovi su sitni, kopljasti, ljeti sjajno zeleni, a u jesen se boje u zadivljujuće nijanse žarko crvene i narančaste. Iznimno je otporna na mraz (do -40 °C), a njezini plodovi ubrajaju se u superhranu. Glavna uporabna vrijednost uskolisne borovnice leži u sitnim, ali okusom intenzivnim plodovima. U svibnju cvjeta bijelim do ružičastim cvjetovima u obliku đurđice. Plodovi dozrijevaju od srpnja do kolovoza, tamnoplavi su s izraženim voštanim maškom. Za razliku od oplemenjenih krupnoplodnih borovnica manji su, ali imaju znatno veću koncentraciju antioksidansa i slađi, „divlji“ okus borovnice. Biljka je djelomično samooplodna, no za veći urod bolje je posaditi više primjeraka. Može se koristiti kao pokrivačica tla ispod azaleja i rododendrona, na vrištinama, za niske rubove gredica ili za uzgoj u širokim plitkim posudama.

Uzgoj: Za uzgoj u našim uvjetima preporučuje se sunčan položaj ili lagana polusjena, idealno u zavjetrini. Najbolje uspijeva u humusnom, dobro propusnom i stalno umjereno vlažnom tlu pH vrijednosti približno 4,2–5,2, a preporučuje se malčiranje korom ili iglicama. U posudi se koristi supstrat za acidofilne biljke i drenažni sloj na dnu. Zalijevanje se provodi redovito, bez dugog presušivanja i bez trajnog prevlaživanja. Gnojidba je umjerena, ponajprije gnojivima za borovnice i druge vrijeskovne drvenaste biljke. Rez uglavnom nije potreban, nakon berbe se po potrebi uklanjaju prestari ili oštećeni izboji i održava se oblik. Sadnja je moguća od ožujka do studenoga, u gušćem rubu biljke se sade na razmaku od približno 0,4–0,5 m, a u površinskoj sadnji računa se približno 3 kom po m². Biljka je djelomično samooplodna, a veći zametak plodova često se postiže u kombinaciji s drugom borovnicom. Otpornost dozrelih biljaka na mraz iznosi do −40 °C, a u posudama se preporučuje zaštita korijenove grude od promrzavanja. Kratkotrajnu sušu podnosi teže od viška vlage, pa pomažu malč i zalijevanje u razdoblju nalijevanja plodova. Protiv ptica se u manjim nasadima dobro pokazuje lagana mreža. Od bolesti se pri dugotrajno vlažnom i zgusnutom nasadu mogu pojaviti pjegavosti lista, a od štetnika su u praksi najvažnije ptice tijekom dozrijevanja plodova.

Više na: Upute za uzgoj borovnica