Upute za uzgoj kivija

Ako smo se odlučili za uzgoj kivija (aktinidije), svakako ne bismo smjeli zaboraviti na to da se radi o vrlo toploljubivoj biljci, pa će stoga najbolje uspijevati u toplim, vinogradarskim područjima te na zaštićenim staništima (kao što su južne strane kuća). Kivi tvori listopadne lijane duge i do 9 metara, pa ga je stoga preporučljivo uzgajati na žici ili drugoj potpori, jednako kao i vinovu lozu. Važan je i pravilan odabir sorte; neke od njih su stranooplodne, pa za pravilan uzgoj trebaju mužjaka i ženku (jedan mužjak dovoljan je za do 4 ženke), ali se lako mogu nabaviti i samooplodne sorte koje su u biti same sebi dovoljne (Jenny, Issai). Rađa oko 3 godine nakon sadnje (drugdje se navodi 6-8 godina).


 

Sadnja i supstrat:

Sadimo ih u duboka, dobro propusna, blago kisela tla s dovoljno hranjivih tvari. Njih je preporučljivo unijeti u tlo unaprijed, tako da na dubinu od barem 60 cm dodamo dobro zreli kompost ili stajnjak. Biljke sadimo na razmak od minimalno 3 m.

 

Gnojidba:

U kasnu zimu i u proljeće prihranjujemo npr. Cereritom, NPK-om ili dušičnim gnojivima.

 

Zalijevanje:

Aktinidija ne podnosi natopljeno tlo, no ne podnosi ni preveliku sušu, pa se stoga trudimo održavati supstrat umjereno vlažnim. 

 

Orezivanje:

Kako bismo biljku mogli dobro održavati, nužan je njezin uzgoj na potpori za koju podvezujemo osnovne grane i mladice koje će donijeti nove plodove. Prilikom orezivanja pamtimo da aktinidija rađa na jednogodišnjem drvu, pa stoga uklanjamo prije svega starije odrođene izboje. Osnovne grane podvezujemo na udaljenosti od oko 50 cm jednu od druge, u duljini od oko 2-3 m. U prvim godinama njihove bočne izboje skraćujemo na 2-4 pupa, iz kojih će kasnije izrasti nove rodne grane. Nakon lipanjskog zametanja plodova skraćujemo izboje iza posljednjeg ploda. Drugi put skraćujemo odmah nakon berbe. Izbjegavamo orezivanje prije zime.

 

Zaštita biljaka zimi:

Ako imamo tu mogućnost, mlade biljke aktinidije spremimo npr. u staklenik ili zimski vrt. Biljke imaju tendenciju smrzavanja već pri -12 °C. Korijenje zimi štitimo nagrtanjem kore, lišća ili grana crnogorice; cijele grmove zatim prekrivamo netkanim tekstilom. 

 

Bolesti i štetnici:

Aktinidija je prilično otporna na bolesti i štetnike. Ako se neka i pojavi, radi se o truleži korijena i plodova. Od štetnika je najčešće napadaju štitaste uši (od nekemijskih pripravaka može prikladno pomoći npr. Rock Effect).

 

Autor: tim Prima Flora