Kako bi nam ruže u vrtu lijepo rasle i prije svega cvjetale, potrebno je pridržavati se nekoliko osnovnih načela. Prvo od njih trebao bi biti odabir pravog mjesta tako da biljka u kasnijim godinama ima dovoljno prostora i svjetlosti za svoj život. Najprikladnije vrijeme za sadnju su jesenski mjeseci (do smrzavanja tla) ili razdoblje od ožujka do travnja, prije nego što ruže počnu jače tjerati pupove.
Osnovne vrste ruža i njihova visina:
čajevke / velikocvjetne ruže: 50-120 cm, većinom punog cvijeta
floribunde / velikocvjetne ruže: slične čajevkama, cvjetovi su u skupinama s više cvjetova
mnogocvjetne ruže: visina 50-100 cm
floribunde: niže ruže, 4-9 cvjetova u cvatovima
polijante: cvatovi od mnogo malih cvjetova
grmolike / parkovne ruže: uspravne ruže, 1,2-2 m, neke i 3 m
penjačice: ruže s dugim izbojima koje narastaju do visine od 2-4 metra
patuljaste / minijaturne ruže: visina do 40 cm s sitnim cvjetovima
pokrivačice tla: do 50 cm, izboji prekrivaju tlo
Sadnja i supstrat:
Odabrat ćemo prikladno stanište, na sunčanom i prozračnom mjestu. Tlo bi trebalo biti dobro propusno, humozno, pjeskovito-ilovasto. Sadnicu ruže golog korijena namočimo u kantu s vodom na 12 do 24 sata. Prije samog namakanja skratimo korijenje biljke i skratimo izboje rezanjem na 1-3 pupa (ako sadimo u proljeće; kod jesenske sadnje sam rez ostavljamo za kasnu zimu/rano proljeće). U međuvremenu iskopamo rupu dubine oko 60 cm, čije dno i stranice dobro prekopljemo vila ma te dodamo supstrat prikladan za ruže ili dobro zreli kompost. Biljku zatim posadimo oko 5 cm dublje nego što je rasla kod uzgajivača (vodimo se dobro vidljivim "čvorom/mjestom cijepljenja" koji nakon sadnje mora biti u zemlji).
Gnojidba:
Ubrzo nakon sadnje gnojidba nije potrebna, osobito ako smo upotrijebili specijalni supstrat namijenjen za ruže koji sadrži osnovne potrebne hranjive tvari. U narednim godinama potrebno je nadopunjavati osnovne elemente kao što su dušik, fosfor, kalij, kalcij, željezo, magnezij. To se lako može učiniti dodavanjem organskih gnojiva, većinom već pravilno pomiješanih izravno za ruže. Gnojimo pretežito u rano proljeće (npr. Cereritom), zatim u vrijeme kada se počinju stvarati pupovi, krajem lipnja te na prijelazu iz listopada u studeni, kada nadopunjujemo prije svega kalij i fosfor.
Zalijevanje:
Zalijevanje je u slučaju ruža izuzetno važno - značajno utječe na zametanje i stvaranje cvjetova te rast snažnih izboja. Povremeno zalijevanje kišom nije dovoljno. Obilno zalijevanje osiguravamo tijekom vegetacije (izvan glavne sunčane žege) otprilike jednom tjedno. Pravilno nagrnuta zemlja oko grma trebala bi osigurati da voda ne otječe drugamo. S obzirom na to da ruže imaju prilično dubok korijen, važno je biljci osigurati pravu količinu vode (do 50 l na 1 m2). U većini slučajeva ta je količina dovoljna za oko 10 do 14 dana. U vrlo vrućem ljetu taj interval skraćujemo. Na kraju vegetacije počinjemo smanjivati zalijevanje (otprilike od kraja ljeta). Ne zaboravljamo ni na zalijevanje prije prvih mrazova kako biljka tijekom zime ne bi uginula od suše.
Orezivanje:
čajevke / velikocvjetne ruže: režemo na 2-4 pupa
floribunde / velikocvjetne ruže: režemo na 4-6 pupova
floribunde: režemo na 5-7 pupova
polijante: režemo na visinu od 40 cm (što je otprilike 1/2 ukupne visine)
grmolike / parkovne ruže: ne skraćujemo, samo postupno prorjeđujemo izboje
penjačice: ne skraćujeme, samo postupno prorjeđujemo izboje
patuljaste / minijaturne ruže: ne skraćujemo, samo postupno prorjeđujemo izboje
pokrivačice tla: ne skraćujemo, samo postupno prorjeđujemo izboje
stablašice: skraćujemo na otprilike polovinu krošnje (cca 15-20 cm)
Rez uvijek vodimo oko 5 mm iznad pupa usmjerenog prema van.
Zaštita biljaka zimi:
Ako nam okolni prostor to dopušta, prekopljemo zemlju oko ruže. Tako nastale brazde mogu se ispuniti stajnjakom koji ipak ne smije doći u dodir s drvenastim dijelom. U proljeće će nam zatim poslužiti kao osnovno gnojivo. Ujedno se za prekrivanje može upotrijebiti malč od lišća, šumske stjelje i sl. Ruže općenito prekrivamo ako bi se temperature trebale spustiti ispod -10 °C. Ruže penjačice gotovo su otporne na mraz, no svejedno je moguća zimska zaštita pomoću grana crnogorice ili jute.
Bolesti i štetnici:
Najvažnije su bolesti crna pjegavost i pepelnica. Crna pjegavost gljivična je bolest. Ona napada prije svega listove i nove mlade izboje. Njezinu pojavu možemo spriječiti već prilikom zalijevanja koje provodimo isključivo ujutro, tako da voda ne dospije na listove, pa ni na one donje. Ako nam je biljka ipak zaražena, uklanjamo oštećene listove i tretiramo fungicidom Baycor ili Talent. Druga gljivična bolest, kod koje se na listovima pojavljuje bjelkasta do sivobijela prevlaka, jest pepelnica ruže. Pojavu pepelnice povećava nepravilno zalijevanje, zatvoren prostor ili prevelika kolebanja temperature. Ako se pepelnica već pojavila na našim biljkama, odmah uklanjamo zaražene dijelove biljke i za tretiranje upotrijebimo fungicid Karathane. Drugi uobičajeni štetnici ruža jesu i lisne uši kojih se rješavamo općenito dostupnim sredstvima kao što je Calypso i sl., ili pak prskanjem sapunicom apliciranim na listove.
Autor: tim Prima Flora
