Svilenkasta glicinija 'Yokohama Fuji' Wisteria brachybotrys 'Yokohama Fuji'

Detaljan opis proizvoda

Svilenkasta glicinija 'Yokohama Fuji' - prekrasna glicinija podrijetlom iz Japana. U prirodi raste na svijetlim šumskim rubovima, u toplijim, propusnim i humusnim tlima. Kultivar se ističe intenzivnim mirisom i kraćim, kompaktnim grozdovima koji djeluju uredno i u manjim nasadima. Cvjetovi su lavandaste do srednje ljubičaste boje, a na zastavici nose žutu šaru. U grozdovima se otvaraju postupno od osnove prema vrhu, pa dojam cvatnje traje nekoliko dana. U uvjetima kontinentalne Hrvatske cvjetovi se pojavljuju zajedno s listovima u svibnju i lipnju, što obično smanjuje rizik od oštećenja kasnim mrazevima. Biljka razvija srednje bujnu lijanu. Izboji vrste W. brachybotrys ovijaju se suprotno od smjera kazaljke na satu. Uz čvrst oslonac naraste približno 5–8 m u visinu i 3–5 m u širinu, ovisno o načinu vođenja i rezu. Neparno perasti listovi dugi oko 25–35 cm listaju svježe zeleno, a u jesen poprimaju žutu boju. Nakon cvatnje razvijaju se zelene, baršunasto pustenaste mahune sa sjemenkama. Cvjetove rado posjećuju bumbari i pčele. Svi dijelovi biljke su otrovni. U vrtnoj kompoziciji dolazi do izražaja na pergolama, lukovima i sunčanim zidovima, gdje kraći grozdovi stvaraju pravilan zastor. Lijepo se slaže s klematisima koji cvjetaju od ljeta, s ružama nježnih tonova i s drvenastim biljkama tamnozelenog, sjajnog lišća.

Uzgoj: Glicinija za rast treba čvrst oslonac, a valja računati s tim da za nekoliko godina može narasti do 10 metara. Sadi se na toplo i sunčano mjesto. Prve 2 do 3 godine glicinijama se posvećuje posebna njega, redovito se gnoje i zalijevaju, a sredinom ljeta važno je prihraniti ih gnojivom s kalijem kako bi tkiva do jeseni sazrela. Preko zime je u prvim godinama preporučljivo biljku pokriti granama četinjača. U oštrim zimama može promrznuti, ali obično ponovno potjera. Prije sadnje posuda s biljkom uranja se u vodu dok se temeljito ne natopi. Iskopa se jama dimenzija 40x40x40 cm, na dno se stavi sloj dobro razgrađenog stajskog gnoja ili komposta debljine 10 cm i biljka se posadi. Sadi se 1-2 cm dublje nego što je prije rasla. Sadnja se provodi najmanje 30 cm od zida ili druge biljke. Rez: Glicinije zahtijevaju redovitu rezidbu, bez nje bi mogle procvjetati tek nakon 15 godina. Pri sadnji glavni se izboj skrati na 50-70 cm, a bočni izboji na 3 pupa. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, zakidaju se iza 3. do 4. lista (kraći od 15 cm ne skraćuju se). Glavna mladica se ne skraćuje. Kada mladice izrasle iz bočnih skraćenih jednogodišnjih izboja dosegnu duljinu od 25 cm, zakidaju se iza 5. do 6. lista, a kraće se ostavljaju. Ljetni rez ponavlja se još dvaput, kada zakinuti izboji dosegnu 15 do 20 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Druge godine u rano proljeće, kada više ne prijete mrazevi, izboji izrasli prethodne godine režu se iza 5. do 6. pupa, a kraće grančice se ne režu. Vršni izboj se uopće ne reže. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, zakidaju se iza 3. do 4. lista. To se ponavlja svaki put kada mladice dosegnu 25 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Treće godine nakon sadnje na bočnim bi se granama trebali nalaziti cvjetni pupovi na dvogodišnjem drvu prošlogodišnjih izboja. Ako su produžni izboji dugi i snažni, u rano proljeće skraćuju se iza 5. do 6. pupa, svi ostali ispod glavnog izboja skraćuju se iza 3. do 4. pupa, a kraći i slabiji izboji koji rastu koso i vodoravno ostavljaju se jer se na tim grančicama stvaraju cvjetni pupovi. Ljeti se ponovno zakidaju mladice dulje od 25 cm. U sljedećim godinama glicinija obično više ne treba rez jer pojačano stvaranje cvjetonosnih grančica slabi rast. Kada vršni izboj premaši željenu visinu, privezuje se u vodoravan položaj. Kod starijih biljaka samo se održavajućim rezom sprječava neželjeni rast.

Autor: Kristýna | Revizija: 25.06. 2026