Šumska kadulja 'Rosakönigin' - Salvia nemorosa 'Rosakönigin' Salvia nemorosa 'Rosakönigin'

Detaljan opis proizvoda

Šumska kadulja 'Rosakönigin' - trajnica podrijetlom iz toplijih krajeva Europe te zapadne i srednje Azije, gdje naseljava sunčane, tople obronke, suhe livade i kamenite rubove stepa s dobrom drenažom. Kultivar 'Rosakönigin' tvori kompaktne, gusto izboje busene koji u vrijeme cvatnje dosežu približno 40–60 cm visine i 30–45 cm širine. Stabljike su čvrste i nose uspravne klasove s dvousnatim cvjetovima u ružičastim do ružičastoljubičastim tonovima, koji se otvaraju postupno odozdo prema vrhu. Glavna cvatnja traje u lipnju i srpnju, a uz pravilno rezanje često se produljuje do kolovoza i rujna. Listovi su duguljasto jajasti, blago naborani, srednje zeleni i nakon trljanja izrazito aromatični. Biljka se ubraja među pouzdane medonosne trajnice, privlači i leptire, a cvat se može koristiti i u aranžmanima. Nakon cvatnje cvjetovi mogu zametnuti sjeme, pa se u toplijim položajima ponekad pojavi neupadljivo samozasijavanje. Jestivi cvjetovi koriste se uglavnom kao ukras salata zbog boje i blago začinskog mirisa. U kompozicijama trajnica lijepo se nadovezuje na mačju metvicu, lavandu, stolisnik, rudbekije i ukrasne trave, uz ruže unosi okomiti naglasak i prirodno ispunjava rubove gredica.

Uzgoj: Zahtijeva puno sunce i tlo koje brzo odvodi vodu, idealna je šljunkovita ili pjeskovita mješavina s drenažom. Odgovara joj pH približno 6,5–8 te toplo i prozračno stanište na kojem se lišće nakon kiše brzo osuši. Zalijevanje je potrebno uglavnom nakon sadnje, a nakon ukorjenjivanja dobro podnosi kratkotrajnu sušu. Dugotrajno zimsko prevlaživanje i teška glinasta tla, naprotiv, uzrokuju trulež korijenova vrata i propadanje biljaka. U kontinentalnoj Hrvatskoj dobro se pokazala sadnja u povišene gredice ili u šljunčani malč, a kod posuda je važna zimska zaštita od kiše te od izmjene odmrzavanja i smrzavanja. Gnojidba treba biti umjerena, prikladne su male količine komposta ili gnojiva s manjim udjelom dušika, kako lišće ne bi poleglo i trulilo. Cvjetne stapke mogu se ukloniti nakon cvatnje, odnosno već pri zametanju sjemena ako je cilj dulji vijek lisne rozete. Otpornost na mraz u dobro dreniranim tlima navodi se približno do -20 °C, a osjetljivija je na zimsku vlagu nego na mraz. Biljke se najčešće sade od ožujka do listopada, najbolje u zagrijano tlo u proljeće ili na prijelazu ljeta u jesen. Preporučeni razmak sadnje je 45–50 cm, što odgovara oko 4–5 kom. po m². Biljka je obično manje privlačna divljači, a u suhim gredicama dobro izgleda i bez redovitog reza.

Autor: Nikol | Revizija: 5.2. 2026