Šumska kadulja 'Caradonna' - Salvia nemorosa 'Caradonna' Salvia nemorosa 'Caradonna'

Detaljan opis proizvoda

Šumska kadulja 'Caradonna' - medonosna trajnica iz porodice usnača, podrijetlom sa stepskih i šumsko-stepskih staništa Europe i zapadne Azije. Kultivar je nastao u Njemačkoj kao selekcija rasadnika Zillmer Pflanzen u Uchteu, a u vrtove se proširio zahvaljujući upadljivo tamnim, purpurnim do gotovo crnoljubičastim stabljikama. Oblikuje gust busen, obično visok 40–60 cm i širok 40–50 cm. Listovi su duguljasto jajoliki do kopljasti, dugi približno 7 cm i široki oko 2,5 cm, s lica naborani, s naličja sivozeleno pustenasti, a nakon trljanja nježno aromatični. Iznad lišća rastu vitki klasasti cvatovi dugi oko 15–25 cm sa sitnim dvousnatim cvjetovima u plavoljubičastim do ljubičastim tonovima. Glavna cvatnja traje od kraja svibnja do srpnja, a često se nastavlja slabiji val u kolovozu i rujnu, osobito nakon rezanja odcvalih stapki. Tamne čaške i pricvjetni listovi ostaju dekorativni i nakon cvatnje te busenu daju čist, grafički izgled. Biljka je izrazito medonosna i privlači i leptire. Na gredici se ističe kao obrub staza i kao ritmičko ponavljanje među ukrasnim travama, mačjom metvicom i stolisnikom, a izvrsno prati ruže i lavandu. Čvrste stapke prikladne su i za vazu kao sitan rezani cvijet. Izvan cvatnje dekorativna ostaje i gusta prizemna rozeta sivozelenih listova, koja tvori nizak jastučić i ublažava rubove gredica.

Uzgoj:  Biljci odgovara puno sunce i tlo koje brzo odvodi vodu, a idealna je šljunkovita ili pjeskovita mješavina s drenažom. Pogoduje joj pH približno 6,5–8 te topao, prozračan položaj na kojem se listovi nakon kiše brzo osuše. Zalijevanje je potrebno uglavnom nakon sadnje, a nakon ukorjenjivanja dobro podnosi sušu. Nasuprot tome, dugotrajno zimsko prevlaživanje i teška glinasta tla uzrokuju trulež korijenova vrata i propadanje biljaka. U kontinentalnoj Hrvatskoj dobro se pokazala sadnja u povišene gredice ili u šljunčani malč, a kod posuda je važna zimska zaštita od kiše i izmjene odmrzavanja i mraza. Gnojidba treba biti umjerena, prikladne su male količine komposta ili gnojiva s manjim udjelom dušika kako se listovi ne bi polijegali i trunuli. Cvjetne stapke mogu se ukloniti nakon cvatnje, a po potrebi i već pri zametanju ako je cilj dulji vijek lisne rozete. Otpornost na mraz na dobro dreniranim tlima navodi se približno do -20 °C, a osjetljivija je na zimsku vlagu nego na mraz. Biljke se najčešće sade od ožujka do listopada, najbolje u zagrijano tlo u proljeće ili na prijelazu ljeta u jesen. Preporučeni razmak sadnje je 45–50 cm, što odgovara oko 4–5 kom. po m². Biljka je obično manje privlačna divljači, a na suhim gredicama ističe se i bez redovitog reza.

Autor: Nikol | Revizija: 5.2. 2026